Mirovinski fondovi imaju veliku ulogu u pokretanju startupova

Autor: Bernard Ivezić , 10. listopad 2014. u 11:47
Vladimir de Franceschi, Founder Institut/Željko Mršić/PIXELL

Za financiranje novih ideja nužni su inkubatori koji u Hrvatskoj nisu povezani s investitorima poput EIB-a.

Bolje je imati 45% tvrtke koja vrijedi 10 milijuna dolara nego 85% tvrtke koja ne vrijedi ništa komentirao je Vladimir de Franceschi, direktor zagrebačkog ogranka globalne edukacijske mreže za osnivače startupa Founder Instituta. De Franceschi je u Zagrebu u prostorijama ZIP-a javno govorio o tajnim pregovorima između osnivača startupa i investitora oko uvjeta ulaganja i podjela vlasničkih udjela. Upozorio da Hrvatska, pa ni EU, još uvijek nemaju do kraja izgrađen startup ekosustav, odnosno lanac vrijednosti koji radi jedino u SAD-u.

Uloga mirovinaca
"Američki mirovinski fondovi godišnje pet posto svojeg budžeta ulažu u rizične investicije, odnosno VC fondove. Kako je riječ o 15 milijardi dolara kapitala riječ je o velikim sredstvima koja se oplođuju ulaganjima u startupe", ističe de Franceschi. U Europi, kaže, taj se ekosustav tek razvija. EU kroz Europsku investicijsku banku (EIB) dijeli novac za osnivanje poslovnih inkubatora koji ulažu prvi, tzv. sjemenski kapital u startupe. "Tako primjerice funkcionira bugarski inkubator Eleven, koji je već uložio u niz hrvatskih startupa", kaže de Franceschi.U Hrvatskoj rade tri startup inkubatora ZIP, CORE i The Inkubator, ali nijedan zasad ne surađuje s EIB-om kao bugarski Eleven. Za to je potrebna odluka Vlade i pristup fondovima EU, što se i dalje čeka. Hrvatska bi u međuvremenu svoj prvi VC fond i inkubatore mogla financirati zajmom Svjetske banke, ali ni o tome Vlada nije donijela odluku. "Nakon što poslovni anđeli i VC fondovi ulože u startup, on treba odraditi prodaju, narasti i zatim, ili prodati se velikoj kompaniji, investitoru, ili napraviti IPO, a to je ono čega u EU još nema i zato startup ekosustav nije u cijelosti razvijen", kaže de Franceschi.
 

Rizik poslovanja
Dodaje da takav put razvoja stavlja velika očekivanja pred startupe. Od njih se očekuje da donose veće prinose nego ulaganje na burzi, od 30% povrata do deset puta većeg povrata od uloženog. Zato pak, svega jedan od sto startupa uspije dobiti ulaganje, a samo jedan od deset startupa koji su dobili investitore uspije. "Kad osnivate tvrtke podjelite međusobno 85% vlasništva, a preostalih 15% ostavite kao opcije za nagrađivanje", kaže de Franceschi. U idućoj fazi, pojašnjava, nakon što ste ideju testirali na tržištu i želite napraviti prototip pa tražite investiciju poslovnog anđela, ponudite 15 do 20 posto udjela u vlasništvu za investiciju.  "Konačno, u fazi kad se želite širiti i osvajati tržište, i kad vam treba VC fond, ponudite mu do 34% udjela čime vama ostaje 45%, poslovnim anđelima 13% i za opcije 8% udjela", kaže de Franceschi.Naglašava da pri prodaji udjela treba uzeti u obzir da se mogu prodavati i obveznice, ne nužno udjeli, kao i da investitori očekuju da im ne prodajete samo svoj ulog, i zadržite taj novac, već i da provedete dokapitalizaciju. "Znači da novac kojim su kupili ulog ubrizgate u poslovanje i nastavite rast, a time promjenite i vlasničke udjele", zaključuje.

Komentari (1)
Pogledajte sve

Hrvatski mirovinski fondovi su kasice-prasice za svoje maticne banke….kod nas kao “nemaju gdje ulagati”…mozes misliti

New Report

Close