Iako obiteljski smještaj unatoč krizi nastavlja investirati, iznajmljivači još uvijek nemaju pravo na povoljne kredite Hrvatske banke za obnovu i razvitak.

To je tek jedno od brojnih pitanja o kojima će se raspravljati na prvom Forumu obiteljskog smještaja koji se idućeg tjedna održava u Opatiji u organizaciji Hrvatske gospodarske komore. O sektoru koji godišnje uprihoduje 1,3 milijarde eura i investira bar 90 milijuna eura, razgovarali smo s organizatorima skupa, Leilom Krešić Jurić, direktoricom Sektora za turizam HGK i Nedjeljkom Pinezićem, predsjednikom Komorine Zajednice obiteljskog smještaja.

Komora je prije dvije godine u suradnji s Ministarstvom turizma i HTZ-om pokrenula projekt udruživanja obiteljskog smještaja kroz županijske sekcije. U kojoj je projekt fazi? 
Krešić Jurić: Projekt je krenuo po uzoru na već postojeću sekciju na Kvarneru, a interes HGK i njezinih članova je umrežavanje ponuđača usluga i proizvoda prema pružateljima usluga u domaćinstvu. Na Kvarneru koji je razvio brend "Kvarner Family" svi dijele istu viziju i isti smjer, do lokalne zajednice i turističkih inspektora. Slikovito je to opisala jedna inspektorica, rekavši da kad vidi tablu "Kvarner Family", zna da je sve u redu i da ne mora ni ulaziti. Kvarner je s tim krenuo prije 17 godina, dakle to se može pod aktualnim zakonodavnim uvjetima. Cilj je obiteljski smještaj staviti pod jedan nazivnik, da osvijeste da mogu upravljati destinacijom i rješavati probleme u destinaciji.

Kakvu ulogu imaju turističke agencije, koje također promiču udruživanje obiteljskog smještaja kroz svoj rad? Trebaju li iznajmljivačima agencije?
Krešić Jurić: To će baš biti jedna od tema na Forumu. Netko odlučuje raditi s agencijom, jer se ne želi baviti prodajom, netko drugi je spretan u promoviranju na društvenim mrežama, aktivirao se na rezervacijskim portalima, i taj će se poduzetnik odlučiti na samostalnu prodaju.
Nedjeljko Pinezić: Agencije gube utrku u smještaju, ne samo kod iznajmljivača nego i kod hotela, jer su veliki provideri i portali preuzeli globalno tržište. Budućnost turističkih agencija je u stvaranju paketa ponude, osobito u vremenu kad nema sunca i mora. Na Kvarneru smo agencije uključili u Kvarner "Family brend", i kroz kreiranje različitih paketa zauzet će nišu koju portali ne mogu pokriti jer nisu dovoljno fleksibilni.

Obiteljski smještaj čini 50% kapaciteta, trećinu turističkog prometa, no manje od 20% prihoda. Kako se može povećati prihod u obiteljskom smještaju?
Pinezić: Investicija u kvalitetu smještaja ne može biti razlog za rast cijene, već samo dodana vrijednost. Primjerice, ako se deklariramo kao cikloturistička destinacija, moramo imati infrastrukturu, a moj gost mora svoj bicikl, koji vrijedi 10.000 eura, moći staviti u sobu. Na temelju toga mu mogu naplatiti veću cijenu. Uzmimo primjer osoba s invaliditetom, teško je navesti destinaciju u Hrvatskoj koja ima ponudu prilagođenu tim osobama koje bi takvu ponudu sigurno bile spremne platiti i 20 posto više.

Zašto obiteljski smještaj ne može koristiti HBOR-ove kredite?
Krešić Jurić: Iznajmljivači padaju na pravnoj osobnosti, jer se HBOR ne bavi kreditima fizičkim osobama, za što nemaju kapaciteta. To je trivijalno ako znamo da imamo jednu zdravu masu fizičkih osoba koje same investiraju, dok se istodobno kreditiraju mnogi kod kojih je pitanje hoće li moći vraćati kredite. Hypo banka se prije više od deset godina obratila stanovnicima otoka, vlasnicima fenomenalnih kamenih kuća koje su vapile za obnovom. Ti su ljudi bili kreditno potpuno nesposobni, bez primanja, no zdanje je tad već vrijedilo stotine tisuća eura, i banka im je ponudila ulaganje u obnovu, u klima uređaje, davali su mikrokredite i time su revitalizirali mnogo malih mjesta na otocima. Bili smo jako dosadni u HBOR-u prošle jeseni, no dobili smo odbijenicu, a nakon Foruma planiramo sjesti s novom upravom banke i predložiti im nove modele financiranja.

Kakva je danas kvaliteta obiteljskog smještaja u odnosu na ranije, i u odnosu na službenu kategorizaciju?
Pinezić: Prevladavaju tri zvjezdice (80-90 posto smještaja), uz blagi rast broja kapaciteta s četiri zvjezdice, a moje iskustvo pokazuje da je obiteljski smještaj u Hrvatskoj kvalitetniji nego u Italiji i Francuskoj, te negdje na razini Austrije. Mnogi objekti nemaju ni objektivne mogućnosti dodati zvjezdicu zbog aktualne kategorizacije, prije svega zbog kvadrature. To prevladavamo marketinškim metodama i uvođenjem dodane vrijedsti, poput brenda "Kvarner Family". 
Krešić Jurić: Mnogi u Hrvatskoj imaju tri zvjezdice, no po uređenju i opremljenosti izgledaju kao da imaju veću kategoriju. Takvima jedan Novasol u svom katalogu daje četiri zvjezdice jer smatraju da taj tip ponude zadovoljava njihove klijente. Dakle ima prostora za doradu pravilnika o kategorizaciji i na tome ćemo također raditi. v

Investicije

Kako se u uvjetima krize po pitanju investicija ponašaju privatni iznajmljivači?

Pinezić: Mali poduzetnici reagiraju na povećanu potražnju, te ulažu znatno više od prosjeka u drugim sektorima. Zadnjih godina je hit revitalizacija starih kuća i izgradnja novih kuća, a poticaji za izgradnju bazena dobar su primjer motivacije mikropoduzetnika na ulaganje koje će im podići konkurentnost i prihod. Investicije su u porastu, ljudi su spremni uložiti vlastiti novac, ušteđevinu, pa čak i nepovoljni kredit u nešto što donosi bolju tržišnu poziciju. Mi u Komori želimo biti savjetnici investitorima, i navoditi ih da se vode zdravim analizama i stanjem na tržištu, te ih usmjeravati da ulažu u deficitarne sadržaje.