Ni u narednoj 2015. u Hrvatskoj neće biti oporavka, čeka nas još jedna recesijska godina s padom BDP-a od 0,5 posto i rastom nezaposlenosti", najavio je glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić na konferenciji banke "Macroeconomic Outlook 2015.-2016".

Stojić koji među makroekonomistima slovi kao pesimist, čija se očekivanja, na žalost često obistine, još je jednom potvrdio  svoju reputaciju korigiravši ranija očekivanja o sramežljivom  rastu. "Lani smo očekivali blagi rast, no očekivanja su nam ove godine smanjena. Jedan od ograničavajućih faktora hrvatskog rasta je uteg javnog duga", rekao je. 

Pod upitnikom
Tako prve nagovještaje oporavka i rasta od 0,6 posto BDP-a Hrvatska može ugledati tek od 2016., no uz rast javnog duga i nezaposlenosti koji će se nastaviti sve dok oporavak ne uhvati jači zamah. Daleko od toga da i te prognoze nisu pod velikim upitnikom; od neizvjesnih predstečajnih nagodbi, većeg vala razduživanja banaka te slabijeg oporavka zemalja eurozone. S druge strane, riješi li se efikasnije pitanje insolventnih tvrtki, uhvati u koštac s lošim kreditima, olakša financiranje malih i srednjih tvrtki, a država smanji regulatorne nesigurnosti, brojke o rastu možda donesu i pozitivno iznenađenje.
 

Kozmetičke mjere
Dosad se to, međutim, nije dogodilo, osobito kad su u pitanju ključne teme javnih financija. "U 2014. nije se dogodilo ništa u fiskalnoj konsolidaciji. Bilo je puno kozmetičkih mjera na prihodnoj, kao i na rashodnoj strani proračuna, a imamo premalo reformskog sadržaja", ističe Stojić. Napominje da je to rezultiralo negativnim efektom na domaću potražnju umjesto da se uveo porez na imovinu. "Još nemamo proračun za 2015. pa je teško reći kako će izgledati kratkoročna fiskalna konsolidacija. No, pozitivni faktor je daljnji monitoring Europske komisije po sistemu 'mrkve i batine' kod (ne)ispunjavanja fiskalnih pravila", kaže. S javnim financijama bez čvrste kontrole, siguran je rast javnog duga. Njegova će održivost, pojašnjava, ovisiti o budućoj stopi rasta i zato je jako važno kroz mjere štednje poraditi i na brojnim socijalnim pravima. Osim rasta i zasad ignoriranih reformi, neiskorišteni potencijal ekonomije je privatizacija, budući da je imovina vrijedna 60% BDP-a u vlasništvu države, no na nju se godišnje ubere manje od 1%  prinosa, što bi privatni vlasnik znao bolje iskoristiti.
 

Dvostruka oštrica
Hrvatskoj na ruku trenutno idu povijesno niske kamatne stope na svjetskim tržištima jer središnje banke "pumpaju" novac za spašavanje rasta. Premija na hrvatski rizik kreće se oko 250 baznih bodova, što znači da, kad bismo sada izašli na tržište "platili bismo između 3,5 i 4 posto kamatne stope na dugoročni dug". Jeftin novac ujedno je dvostruka oštrica za visoko zadužene zemlje kao što je Hrvatska. "Stvorena je iluzija da je ECB kupio vrijeme. Lakoća zaduživanja nije izgovor da se odgode ili uspore reforme jer čim dođe do oporavka u svijetu prijeti nam rast kamata na koje jedino možemo utjecati smanjenjem premija na rizik i to kroz reforme, poručio je Stojić.