Ove godine na globalnim financijskim tržištima vlada sve očitiji paradoks. Iako su se geopolitički rizici povećali – a pritom mislim na sukob Rusije i Ukrajine, na širenje Islamske države i sve veću krizu na Bliskom istoku, kineske teritorijalne sporove sa susjednim zemljama, a sada i masovne prosvjede u Hong Kongu i rizik žestoke državne intervencije – tržišta su i dalje optimistična, čak i prevesela. Štoviše, cijene nafte rastu, a ne padaju. Općenito gledano, globalna su tržišta dionica dosegnula nove visine, kreditna tržišta bilježe niske marže, a prinos od dugoročnih obveznica pada u većini naprednih gospodarstava. 

Niske kamatne stope
Da, financijska su tržišta u problematičnim državama doživjela negativan utjecaj – na primjer, ruska valuta te tržišta dionica i obveznica. Međutim, opća se zaraza globalnih financijskih tržišta koju geopolitičke tenzije obično nose nije ostvarila. Odakle ta nezainteresiranost?Jesu li ulagači previše pomirljivi ili je njihova nezabrinutost stvar razuma s obzirom na to da je stvarni gospodarski i financijski utjecaj trenutačnih geopolitičkih rizika dosad bio skroman? Globalna tržišta nisu reagirala iz nekoliko razloga. Središnje banke naprednih gospodarstava (SAD-a, eurozone, Velike Britanije i Japana) održavaju političke stope blizu nuli, a i dugoročne se kamatne stope održavaju na niskoj razini, čime se povećava cijena druge rizične imovine kao što su dionice i krediti.

Osim toga, tržišta smatraju da se sukob Rusije i Ukrajine neće širiti i da se neće pretvoriti u punokrvni rat. Iako raste broj sankcija i protusankcija u odnosu Zapada i Rusije, dosad nisu izazvale značajnu gospodarsku i financijsku štetu Europskoj uniji ili SAD-u. Što je još važnije, Rusija Zapadnoj Europi nije uskratila dotok prirodnog plina, što bi bio velik šok za gopodarstva Europske unije koja ovise o plinu. Treći je razlog što kriza na Bliskom istoku nije izazvala veći udar na zalihe i cijene nafte kao što se dogodilo 1973., 1979. ili 1990. godine. Upravo suprotno, postoji čak i prekapacitiranost globalnih tržišta nafte. Irak je možda u krizi, ali otprilike 90 posto iračke nafte proizvodi se na jugu zemlje, blizu Basre, kojom u potpunosti upravljaju šijiti, i na sjeveru, koji je pod punom kontrolom Kurda. 

Širenje krize
Samo se deset posto iračke nafte proizvodi u blizini Mosula, koji je preuzeo ISIL. Jedini bliskoistočni sukob koji bi mogao uzrokovati nagli porast cijena nafte – rat Izraela i Irana – rizik je koji barem zasad pod kontrolom drže međunarodni pregovori s Iranom oko ograničenja tamošnjeg nuklearnog programa. Očito postoje opravdani razlozi zašto su globalna tržišta dosad dobrohotno reagirala na današnje geopolitičke rizike. Što bi to moglo promijeniti? Na pamet mi pada nekoliko scenarija.

Prvi je scenarij u kojem kriza na Bliskom istoku utječe na globalna tržišta zbog jednog ili niza eventualnih terorističkih napada na Europu ili SAD, što nije toliko nemoguće s obzirom na to da nekoliko stotina džihadista Islamske države ima europske ili američke putovnice.Tržišta obično zanemaruju rizike događaja koje je teško predvidjeti, ali koja itekako utječu na poduzdanost kad do njih dođe. Time bi iznenadni teroristički napad uzburkao globalna tržišta. Drugi je scenarij pogrešne procjene tržišta da se sukobi Rusije i Ukrajine ili građanski rat u Siriji neće proširiti ili pogoršati. Inozemna politika ruskog predsjednika Vladimira Putina možda postane agresivnija u reakciji na domaće izazove, a zbog strahovite krize u Siriji nestabilnost se možda proširi i na Jordan, Libanon i Tursku.

Treći je scenarij u kojem geopolitičke i političke napetosti češće pokreću globalnu zarazu kad postoji sustavni čimbenik koji oblikuje globalno gospodarstvo. Na primjer, malena savršena oluja koja je je početkom ove godine pogodila mlada tržišta – te se čak i proširila na napredna tržišta – dogodila se kad su se politički nemiri u nekoliko zemalja (Turskoj, Tajlandu i Argentini) spojili s lošim vijestima o kineskom rastu. Kina i njezina sustavna važnost bili su šibica koja je upalila vatru regionalne i lokalne neizvjesnosti. 

Financijska zaraza
Danas ili vrlo skoro globalni bi financijski kaos mogla uzrokovati situacija u Hong Kongu praćena novostima o daljnjem slabljenju kineskoga gospodarstva. A možda bi i američke Savezne rezerve mogle uzrokovati financijsku kugu tako što će ukinuti nulte stope brže i ranije nego što to tržišta očekuju. A možda i eurozona zapadne u novu recesiju i krizu, čime bi se ponovno pokrenuo rizik od redenominacije u slučaju raspada monetarne unije. Spoj bilo kojih od tih globalnih čimbenika uz niz regionalnih i lokalnih izvora geopolitičkih napetosti mogao bi biti opasno zapaljiv. Iako su globalna tržišta u razumnome primirju, ne smijemo isključiti mogućnost financijske zaraze. Prije sto godina financijska su tržišta olako zanemarila mogućnost izbijanja velikog sukoba i radosno ignorirala rizike koji su doveli do Prvog svjetskog rata, sve do kraja ljeta 1914. Tržišta tada nisu znala ispravno ocijeniti nisku stopu vjerojatnosti rizika visoke stope učinka. Takva je situacija i danas. 

© Project Syndicate, 2014.