Zbog uvođenja poreza na kamate na štednju svaki četvrti štediša mogao bi potražiti drugi oblik ulaganja, a građani ponajviše upozoravaju da bi trebalo odrediti granicu do koje se štednja neće oporezivati, pokazuju rezultati istraživanja provedenog na portalu MojPosao.

Taj je portal istražio što građani misle o najavama uvođenja poreza na kamate na štednju u anketi provedenoj na više od 1100 ispitanika.

Kako su danas objavili s tog portala, iako nemaju ušteđevinu, porez na kamate na štednju ne odobrava 29 posto ispitanika.

"Donekle i podržavam takav porez, ali treba biti izrazito oprezan od koje granice krenuti s oporezivanjem", kaže jedan ispitanik.

Istraživanje je pokazalo i da će drugi oblik ulaganja potražiti 27 posto ispitanika koji također ne podržavaju porez na kamate na štednju. I ti ispitanici upozoravaju da bi trebalo odrediti granicu do koje se štednja neće oporezivati.

Porez na kamate na štednju odobrava 23 posto ispitanika koji kažu da treba poticati ulaganja, umjesto da novac "leži u banci" te napominju da se i brojni drugi oblici stjecanja dohotka oporezuju. Ti ispitanici smatraju da je "štednja mrtvi kapital" te da "tko ima više mora više i davati".

Pritom se u priopćenju prenose i neka od mišljenja tih ispitanika, primjerice: "Dohodak je dohodak. Trebalo bi izjednačiti oporezivanje dohotka od kapitala s dohotkom od rada", odnosno "I u drugim razvijenim zemljama se kamata oporezuje kako bi se potaknulo trošenje i samim time proizvodnja. Kod nas je ostalo jako malo proizvodnje, ali i to što je ostalo treba poticati".

Iako načelno ne odobravaju porez na kamate na štednju, anketa portala MojPosao je pokazala da će 17 posto ispitanika nastaviti sa štednjom.

"Slažem se s oporezivanjem štednje, ali ne iznosa manjih od 200.000 kuna" ili "Novac predviđen za školovanje djece i dalje je sigurniji u banci nego u čarapi", neki su od komentara sudionika ankete.

Po podacima istraživanja portala MojPosao, 4 posto ispitanika ne zanima oporezivanje štednje.