Za predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luku Burilovića nacrt zakona o toj gospodarskoj instituciji koji priprema Ministarstvo poduzetništva i obrta otvoreni je politički obračun, jer, nije tajna, Burilović nije po volji aktualne vlasti.

Zakonom bi, bude li usvojen, i to navodno u hitnom postupku, prestao mandat predsjedniku i raspustila bi se Skupština, Uprava i Nadzorni odbor HGK-a, a Vlada bi imenovala svog povjerenika i povjerenstvo, koji bi u roku tri mjeseca trebali raspisati izbore za novo vodstvo Komore. Ukinulo bi se, između ostaloga, i obvezu članstva za male poduzetnike. 

Koliko vas je iznenadila zakonska inicijativa Ministarstva poduzetništva, kojom se još jednom dovodi u pitanje komorski sustav kakav stoljećima poznajemo?
Inicijativa me neugodno iznenadila iz više razloga. Prvi je što je upravo povjerenik ove vlade nadzirao i provodio te izbore te ih ocijenio najdemokratskijim u HGK dosad, pa je tim više nerazumljiv pokušaj da ih sada pokušava poništiti i raspustiti čitavu rukovodstvo. Ovakvim prijedlogom se bitno umanjuju standardi demokratskog društva jedne zemlje koja je članica Europske unije i NATO-a, jer izravno utječu na neovisnost jedne institucije i praktički se radi nacionalizacija vrijednosti u koje su gospodarstvenici stoljeće investirali.

Je li Komora bila kontaktirana u pripremi tog prijedloga? Kakav će efekt za samu Komoru imati takav prijedlog ako bude usvojen?
Komora nije kontaktirana, a to tim više iznenađuje. U Hrvatskoj postoji Zakon o procjeni učinka propisa koji upravo ide za tim, da kada se donosi zakonski prijedlog koji ima utjecaj za mnoštvo u njemu sudjeluju dionici kojih se on i tiče. Sigurno je da Komora u slučaju usvajanja prijedloga ne bi imala snagu kakvu ima sada, a to je evidentno i jedina namjera. Ali puno je opasnije što se time dovodi u pitanje čitav niz pravno funkcionirajućih sustava u zemlji. Što je sa svim drugim komorama? Važno je naglasiti i da su sada brojne usluge i javne ovlasti koje provodi HGK besplatne, odnosno subvencionirane članarinama. Pitanje je, ukoliko ih se stavi na tržište, koliko će skuplje one biti, a daleko od toga kako se demagoški nastoji prikazati rasterećenje gospodarstvenicima. Kada bi te usluge pružala vladina agencija onda bi one teretile sve porezne obveznike. Zato je sadašnji sustav članarina gdje poduzetnici ovisno o veličini manji plaćaju manje, a veći više dok svi imaju jednak pristup informacijama i uslugama, pravedan. 

Mislite li da će proći prijedlog da Vlada imenuje svoje povjerenike u Komori, a da ne financira njezin rad? 
To bi bio presedan. I naši kritičari digli su se na noge protiv takvog čina. Bit predloženog Zakona je da se pod krinkom rasterećenja želi ući u upravljanje Komore. To je ono što se ne smije dopustiti. Prema prijedlogu čak 5 povjerenika Vlade kontroliralo bi izbor Skupštine, umjesto da to čine gospodarstvenici. Time HGK prestaje biti neovisno tijelo, već postaje de facto Vladina agencija. Želim vjerovati da je ovo naprosto nespretno sročen dokument, a ne politička ideja, upitna je i ustavnost ovakvog prijedloga Zakona. Rad Komore trebaju nadzirati gospodarstvenici koji ju plaćaju i zbog kojih ona i postoji. 

Koliko je rad Komore važan za samu državu? Koje usluge HGK konkretno Vlada i državne institucije koriste u svom radu i plaća li ih HGK-u? 
To je odlično pitanje. Komora je servis, ne samo članicama već najvećem dijelu državnog aparata koji svakodnevno od nas zahtijeva analize, mišljenja i s kojima izvrsno i uspješno sudjelujemo na raznim projektima. Potreba za korištenjem komorskih resursa rezultat je institucionalnog pamćenja koje Komora posjeduje i koje više od stoljeće i pol prikuplja. To je naša snaga. Citirat ću ministra gospodarstva: "Komora nam je potrebna jer radi ono što nitko drugi u ovoj zemlji ne radi".

Na izborima za predsjednika zauzeli ste se za reforme Komore, među ostalim i smanjenje broja zaposlenih. Koliko je na tome već poduzeto i je li ministar Maras upoznat s tim?
Od dolaska novog rukovodstva HGK je smanjila troškove za desetke milijuna kuna godišnje, prodali smo skupocjene aute i nepotreban luksuz. Umjetnine uskoro stavljamo u funkciju građana. Smanjili smo broj direktora sa 17 na 8 i napravili efikasniji sustav upravljanja. Dok je clean start nalagao smanjenje broja djelatnika za 10, nova uprava je zbrinula čak 25 posto, odnosno čak 156 zaposlenika. Recite mi koja je institucija u zemlji to još učinila?

Očekujete li da će se i ovaj put Ministarstvo gospodarstva suprotstaviti Marasovom pokušaju preuzimanja Komore?
Očekujem zdravorazumsko ponašanje svih društvenih aktera, od predsjednika Republike, Vlade, ministara i svih drugih aktera u društvu. O ovakvim se stvarima mora provoditi puno šira rasprava a ne biti motivirana kratkoročnom politikom dobiti. Hrvatska, njeni građani i hrvatsko gospodarstvo moraju prestati biti poligon za eksperimente i obračune jednog dijela Vlade s onima koji ne misle isto. Ideologija i politička neslaganja ne smiju biti iznad gospodarskih interesa te svaka zlouporaba politike u Hrvatskoj konačno mora prestati.

Ugrozio međunarodni ugled Hrvatske

Kakve su reakcije na Marasov prijedlog stigle iz gospodarstva i drugih institucija, iz inozemstva?

Čim je informacija objavljena u medijima primio sam brojne pozive što predstavnika diplomatskog zbora u RH, što gospodarstvenika, predsjednika naših Udruženja, institucija iz inozemstva. Reakcije iz svijeta, što europskog što prekooceanskog, izrazi su zabrinutosti zbog takvih metoda i takvog pokušaja upliva politike u nezavisnu gospodarsku instituciju, poglavito kada se u njoj provode intenzivne reforme zbog kojih sam na koncu i izabran na njeno čelo. Brinući o ugledu Hrvatske, govorim da je zasigurno riječ o nekakvom propustu i da vjerujem da stvari nisu kakvima se čine.