Odredbe o predstečajnoj nagodbi, koje su bile često kritizirane u javnosti i stručnim krugovima zbog pogodovanja dužnicima i zapostavljenosti sudova u buduće bi trebale biti regulirane novim Stečajnim zakonom o čijem prijedlogu od danas kreće javna rasprava.

Prema tom prijedlogu, odredbe o predstečajnoj nagodbi prešle bi iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama u Stečajni zakon, kojim Ministarstvo pravosuđa želi osigurati jeftiniji i učinkovitiji predstečajni i stečajni postupak, uz očuvanje pravne sigurnosti i vladavine prava.

Novim zakonom uvela bi se isključiva nadležnost trgovačkih sudova za vođenje predstečajnih postupaka, dok bi Fina ostala tijelo predstečajnog postupka koje samo tehnički i administrativno pomaže sudu.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić izjavio je novinarima u Saboru da predstečajna nagodba postaje dijelom stečajnog postupka čime ulazi pod veću kontrolu suda koji će utvrđivati odnose i tražbine.

Predloženim zakonom, kazao je Miljenić, daju se veći poticaji za dogovore i ugrađuje niz mehanizama kako bi se spriječile zlouporabe. Ministarstvo financija prema tom prijedlogu nadzirat će radi li se o dozvoljenim potporama i jesu li interesi države zaštićeni ako je država vjerovnik, dok se dugovi ne bi mogli otpisivati samo dogovorom velikih vjerovnika već bi se više štitilo male vjerovnike.

"To je integralni postupak koji, ako ne završi nagodbom i dogovorom stečaj će se pokretati automatski", kazao je Miljenić, dodavši da će se u stečajnom postupku također osigurati jača disciplina.

Prijedlog za otvaranje predstečajnog postupka objavljivao bi se na e-stečajnoj oglasnoj ploči sudova i sudskom registru, dok bi trajanje predstečajnog postupka bilo ograničeno na 120 dana od dana otvaranja postupka, uz mogućnost produljenja samo ako je sud to ocijenio korisnim.

Sud bi prema prijedlogu Stečajnog zakona povjerenika uvijek određivao, nasumice, odnosno automatskim odabirom, ali bi on prestao obavljati svoju dužnost ako većina vjerovnika to zatraži u prijavi.

Prijedlogom se uvodi dužnost objave pisanih izvješća stečajnih upravitelja o tijeku stečajnoga postupka i o stanju stečajne mase i to najmanje jedanput u tri mjeseca ili kada to zatraže stečajni sudac ili odbor vjerovnika te se vraća mogućnost nastavka poslovanja i tijekom stečajnog postupka.

Razlozi za otvaranje predstečajnog postupka, prema tom bi prijedlogu, bili različiti od razloga za otvaranje stečajnog postupka s ciljem da se predstečajni postupak pokreće i vodi u fazi kada se dužnik još nije našao u problemima zbog kojih je moguće pokrenuti i voditi stečajni postupak.

Tako bi se predstečajni postupak pokretao zbog prijeteće nesposobnosti za plaćanje, odnosno ako dužnik nije u stanju podmiriti više od dvadeset posto svojih obveza iz izvješća za proteklu godinu, ako više od 30 dana kasni s isplatom plaće ili ako postoji vjerojatnost da po dospijeću neće moći ispuniti postojeće obveze.

Stečajni postupak otvarao bi se zbog nesposobnosti evidentiranih neizvršenih osnova za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, te prezaduženosti, odnosno ako imovina ne pokriva postojeće obveze.

Predstečajni postupak mogao bi se pokrenuti na prijedlog dužnika ili vjerovnika, ako se dužnik suglasi s tim prijedlogom, a sud je dužan o tome odlučiti u roku od osam dana od dana podnošenja prijedloga.

Prođe li prijedlog Stečajnog zakona u Saboru, odredbe o predstečajnom postupku izbrisat će se iz Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama dvije godine nakon što je usvojen.