Proruske pjesme, crvene zastave i portreti Vladimira Putina mogli su se nedavno vidjeti i čuti u Bugarskoj, članici EU-a, koja će 5. listopada izabrati novi saziv parlamenta.

Godišnja "rusofilna svečanost" kod jezera Koprinke u središtu zemlje privukla je 7.000 ljudi, pod budnim okom kandidata nekoliko stranaka.

Europska unija glavni je bugarski vjerovnik, a zemlja je i članica NATO-a. No srce mnoge Bugare vuče na Istok. Gotovo 40 posto protivi ih se sankcijama nametnutim Rusiji zbog krize u Ukrajini, a samo ih 13 posto podržava, po ispitivanju instituta Mediana.

U poruci pročitanoj na skupu, ruski veleposlanik Jurij Isakov izrazio je zadovoljstvo što je skup tako dobro "usađen u srcima Bugara, unatoč promjenjivoj političkoj situaciji."

Dvije zemlje dijele srodne jezike, ćirilicu i pravoslavno kršćanstvo. A za vrijeme komunističke diktature Bugarsku se smatralo najvjernijim saveznikom Moskve.

"Pokušaji Zapada da zavade naše bratske narode osuđeni su na neuspjeh", rekao je Danail Dimitrov (38), profesor povijesti, podsjetivši na rusko-turski rat od 1877.-1878., koji je okončao petogodišnju osmansku dominaciju Bugarskom.

Nostalgija za ruskim 'bratom'

Nostalgija za ruskim velikim 'bratom' izraženija je kod nekih Bugara jer je nakon četvrt stoljeća demokracije njihova mala zemlja od 7,4 milijuna stanovnika i dalje najsiromašnija u Europskoj uniji.

Uoči prijevremenih izbora, napetosti između Europske unije i Rusije pružaju nadu ultranacionalističkoj stranci Ataka, koja gubi potporu birača. Na skupu kod jezera Koprinka, njezin čelnik Volen Siderov obećao je da će učiniti sve kako Bugarska ne bi postala "poligon za pucanje" na Rusiju.

Kad je riječ o velikim strankama, socijalisti, koji su podržavali 'tehnokratsku' vladu koja je pala u srpnju, bili su također nazočni na skupu. Umjereniji od Atake, oni se zauzimaju za "uravnoteženu politiku" između Istoka i Zapada radi zaštite "nacionalnih interesa".

Desnica bivšeg premijera Bojka Borisova (2009.-2013.), kojemu ispitivanja javnog mnijenja predviđaju povratak na vlast, upire pogled radije prema Njemačkoj, "najprimjerenijem uzoru vladanja" za Bugarsku.

Reformatorski blok (antikomunistička desnica), budući potencijalni saveznik Borisova, ide i korak dalje zauzimajući se za uklanjanje spomenika sovjetskoj vojsci u Sofiji kao potvrde pripadnosti zemlje Europi.

Trojanski konj u Europskoj uniji

Nova bugarska vlada, smatraju analitičari, morat će balansirati između EU-a i Rusije. "Bugarska je u paradoksalnoj poziciji", rekao je Ognjan Minčev, iz Centra za međunarodne studije. "Ona je članica NATO-a i EU-a, ali Moskva u potpunosti kontrolira njezine izvore energije, a bugarska oligarhija brani ruske gospodarske i strateške interese."

Ljevica i desnica slažu se, primjerice, oko potrebe gradnje rusko-talijanskog plinovoda Južni tok koji bi zaobilazio Ukrajinu, a iza kojeg stoji ruski Gazprom.

Početak gradnje bugarske dionice tog plinovoda zaustavljen je prije ljeta, nakon prosvjeda Bruxellesa i Washingtona.

No daleko od toga da se od njega posve odustalo. Borisov poručuje da bi, u slučaju da EU da svoj pristanak, gradnja mogla početi ove jeseni.

Bugarsko balansiranje u Europi se gleda sa sumnjom. Der Spiegel je proljetos, pozivajući se na njemačke obavještajne izvore, objavio da Berlin i druge europske prijestolnice strahuju da bi Moskva mogla iskoristiti svoj utjecaj u Bugarskoj kako bi "podijelila" EU.

"Ta je zemlja poput ruskog 'trojanskog konja' u Europskoj uniji", priznaje politolog Daniel Smilov, koji smatra da će "iduća vlada morati riješiti velik problem svoje reputacije."