“Gospodarenje otpadom na vrhu je prioriteta ove Vlade. Postoji jasna politička volja, čiji je nedostatak u prošlosti Hrvatsku doveo na začelje Europske unije po ovom pitanju”, kazao je ministar okoliša Mihael Zmajlović na konferenciji “Gospodarenje otpadom – Primarna selekcija otpada i spalionice” koja se održala u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u organizaciji Poslovnog dnevnika.

• Gospodarenje otpadom: 'Moguće je imati najnaprednije tehnologije, ali to malo tko može platiti'

Naglasio je da još uvijek ne može biti zadovoljan dinamikom smanjenja otpada na postojećim odlagalištima, ali da posljednji podaci govore da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru. Sva postojeća odlagališta se moraju zatvoriti do 2018. godine. Financiranje projekata gospodarenja otpadom su od stupanja Zakona o gospodarenju otpadom 2013. godine  povećani 11 puta više nego godinu ranije.

“To ipak govori da je dinamika sve bolja”, kazao je Zmajlović, pohvalivši između ostalog, i napore lokalne samouprave i uprave. Godišnja stopa izdvajanja u Hrvatskoj povećana je daleko iznad prosjeka EU od 3,5 posto godišnje, što se može objasniti i niskom početnom stopom. “To ipak govori da su ciljevi za 2020. godinu dostižni”, kazao je Zmajlović. Najavio je ulaganja od pet milijardi kuna u gradnju 13 centara za gospodarenje otpadom, od čega će se 90 posto financirati novcem iz europskih i nacionalnih fondova. Ostalih 10 posto će financirati lokalne jedinice.

“Vrlo je važno da svi odrade svoj dio posla i ne smije biti zastoja”, kazao je Zmajlović. Pozvao je sve zainteresirane da se jave na javnu raspravu o Uredbi o komunalnom otpadu koja će trajati do 1. listopada ove godine. “To što uredbe do sada nije postojala, ipak nije izgovor nekima da ne počnu raditi planove gospodarenja otpadom”, upozorio je Zmajlović. Oni gradovi i općine koji presporo ili nikako ne donose planove suočit će se s inspekcijom Ministarstva i mogle bi biti sankcionirane ako stvari ne maknu s mrtve točke. “Gospodarenje otpadom je ključno pitanje za državu – ono nije samo pitanje higijene, nego i gospodarstva”, naglasio je Zmajlović, dodavši da Hrvatska i njezini građani moraju postati dobri gospodari i prestati zakopavati sirovinu u zemlju. “Želimo u ovom sektoru povećati broj zaposlenih sa šest na 12 tisuća te osigurati čist okoliš”, zaključio je Zmajlović.