Hrvatska se odlučila na gradnju spalionica otpada kao jedan od načina njegovog efikasnijeg zbrinajvanja.

To je čini primamljivim tržištem za mnoge svjetske inženjerske kuće koje su se specijalizirale za projektiranje spalionica. Jedna od njih je i njemačka kompanija Martin GmbH koja projektira spalionice diljem svijeta. Njezin vlasnik Johannes Martin u intrevjuu za Poslovni dnevnik kaže da je zainteresiran za Hrvatsku, a možda mu dobra referenca bude i dugogodišnja suradnja s Đurom Đakovićem.

Slažete li se sa zaključkom da je zapad Europe postao zasićen potrebom za gradnjom spalionica otpada?
Potrebe zapadnoeuropskih tržišta uglavnom jesu pokrivene. Države kao štu su Njemčaka, Austrija, Švicarska, Nizozemska i skandinavske zemlje uglavnom su njima pokrile potrebne kapacitete. Tu i tamo zbog starosti postrojenja koja su u pogonu preko 30 godina, nastaje potreba za novim, zamjenskim ili obnovom postojećih postrojenja. U proteklom periodu svjedočili smo pojačanoj potražnji za novim postrojenjima u Velikoj Britaniji, ali je u međuvremenu i to tržište najvećim dijelom pokriveno.

Je li to razlog da su za proizvođače i projektante nove članice EU koje tek trebaju implementirati pravila o gospodarenju otpadom nova obećavajuća tržišta?
Sve nove članice EU suočene su sa smjernicama Europske Unije koje ih obvezuju na implentaciju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Spomenute države mogu se orijentirati prema uspješnom provođenju istih tih smjernica u dugogodišnjim članicama. U tom kontekstu sve nove članice s obzirom na svoju veličinu i brojnost predstavljaju veliki tržišni potencijal. Za tvrtku Martin ova tržišta su uz to vrlo zanimljiva i zbog geografskog položaja, odnosno blizine.

Na kojim tržištima je vaša kompanija najviše prisutna?
Martin GmbH je tvrtka koja djeluje globalno. Na području Europe nastupamo kao neposredni ponuđač za cjelokupni proces izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada: od inženjeringa, dobave komponenti, montaže, pa sve do puštanja u pogon i održavanja. Na drugim tržištima kao što je na primjer Kina, gdje se proteklih godina instalirao najveći broj novih postrojenja, nastupamo u suradnji s kooperantima ili licencnim partnerima. Zahvaljujućim tom modelu u stanju smo odgovoriti zahtjevima globalnog tržišta, intenzivno razmijenjivati iskustva te ostvariti prisutnost na svim tržištima.

Jeste li zainteresirani za projektiranje i gradnju spalionica u Hrvatskoj?
Svako europsko tržište je za nas kao njemačku tvrtku iznimno interesantno. Geografska blizina i dugogodišnje intenzivno partnerstvo Hrvatske i Njemačke dobar su i obećavajući temelj za zajedničku provedbu velikih projekata koji ujedno predstavljaju ekonomski i ekološki napredak Hrvatske. Martin GmbH vrlo rado bi u ovom kontekstu dao svoj doprinos kroz svoje dugogodišnje iskustvo i know-how kojim raspolaže na području termičke obrade otpada. 

Podržavate li, u slučaju projektiranja u Hrvatskoj, angažman domaće građevinske operative?
Postoj cijeli niz razloga zašto se trudimo ostvariti partnerstva s lokalnim tvrtkama te smo skupili brojna pozitivna iskustva na tom području. Kao inženjering kompanija oduvijek smo surađivali s lokalnim proizvođačima i građevinskim tvrtkama. To uvijek vodi do intenzivne razmjene iskustava koja ujedno omogućuje uspješnu provedbu projakata. 

Mnoge ekološke udruge i pojedini stručnjaci upozoravaju na opasnost od spalionica otpada po zdravlje stanovnika u njihovoj blizini. Koliki rizik predstavljaju spalionice otpada?
Veoma je važno opsežno i transparentno informirati građane o termičkoj obradi otpada. Cilj je uspostaviti povjerenje i sigurnost. Mnoge europske industrijske države vodile su upravo tu raspravu prije 20 do 30 godina. Dijalogom se uspjelo kvalitetno informirati građane i otkloniti njihove bojazni i strahove. Činjenica jest da današnje spalionice s obzirom na primjenjene tehnološke standarde sudjeluju minimalno u ukupnoj emisiji štetnih tvari, bolje rečeno zanemarivo u odnosu na druge industrije i procese; to potvrđuje i velik broj državnih ustanova i drugih, neovisnih tijela. Primjerice Švicarska kao kao tehnološki i politički visoko razvijena država ima 30 instaliranih spalionica. Ta postrojenja su od strane građana krajnje dobro prihvaćena kao proizvođači električne i toplinske energije te kao postrojenja za reciklažu vrijednih tvari kao što su razni metali i sastavnice građevinskih materijala. Visokom stupnju povjerenja doprinosi i transparentno izvještavanje od strane operatera tih postrojenja.

Hrvatskoj se već duži niz godina nude različite tehnologije za spaljivanje, pa i one na temelju plazme. Postoji li "najidealnija" tehnologija za neku zemlju?
Uvijek je bilo i biti će alternativnih tehnologija za termičku obradu otpada. Na globalnoj razini otpad je vrlo različitog sastava i posjeduje širok spektar energetske vrijednosti. Kao proizvođaču postrojenja nama je izuzetno važno ponuditi tehnologiju koja je primjenjiva na globalnoj razini. Tehnologija izgaranja na rešetki koju proizvodi tvrtka Martin u više inačica instalirana je u 410 postrojenja širom svijeta. Na temelju stečenih iskustava ovih brojnih postrojenja stalno unapređujemo našu tehnologiju uz zadržavanje osnovnog principa pomičnih rešetaka. Nešto što bismo mogli nazvati "najidealnijom" tehnologijom za neku zemlju ne postoji. Ali je tehnologija koja je desetljećima isprobana širom svijeta zasigurno dobra podloga za uspješno savladavanje izazova koje postavlja termička obrada otpada.

Surađujete i s hrvatskom tvrtkom Đuro Đakovićem. Postoji li u Hrvatskoj još koja tvrtka s kojom vidite mogućnost suradnje u budućnosti?
Poznajemo tvrtku Đuro Đaković već dugi niz godina i uvjereni smo u njene mogućnosti i kompetencije. Konkretnu suradnju nažalost zasada nismo ostvarili. Hrvatska je inače tehnološki napredna država na jugoistoku Europe koja će nam zasigurno ponuditi cijeli niz mogućnosti na području lokalne suradnje. Svakako bi nam bilo drago kada bismo kroz takvu suradnju mogli dati svoj doprinos u provedbi implemetntacije cijelovitog sustava gospodarenja otpadom.