Ukupni krediti banaka stanovništvu u srpnju su nastavili pad na godišnjoj razini, i to već 25. mjesec zaredom, što odražava nastavak recesijskih kretanja te osobito nepovoljna kretanja na tržištu rada, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti kreditnih institucija sektoru stanovništva krajem srpnja iznosili su 127,1 milijardu kuna, što je 0,3 posto manje nego u srpnju prošle godine.

"Premda su zabilježili pozitivnu stopu rasta na mjesečnoj razini od 0,5 posto, srpanj je već 25. mjesec zaredom kako se bilježi pad ukupnih kredita stanovništvu. U odnosu na kraj prošle godine, krediti stanovništvu su niži za 0,2 posto, što odražava nastavak recesijskih kretanja te osobito nepovoljna kretanja na tržištu rada", ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.

U valutnoj strukturi ukupnih kredita stanovništvu krajem srpnja dominiraju devizni krediti i krediti u kunama odobreni uz valutnu klauzulu, kojih je 73 posto, dok ostatak čine krediti odobreni u domaćoj valuti.

Premda nije bilo bitnijih tečajnih oscilacija u odnosu na kraj prošle godine, kuna je na godišnjoj razini u odnosu na euro oslabila za 1,7 posto te je takvim tečajnim kretanjima ublažen pad kredita izražen u domaćoj valuti, ističu analitičari RBA.

Distribucija kredita stanovništvu prema namjeni pokazuje da se gotovo polovina odnosi na stambene kredite, 60,635 milijardi kuna ili 48 posto. Oni su na godišnjoj razini zabilježili pad od 0,7 posto, dok su u odnosu na kraj prošle godine manji za 1,3 posto.

Gotovinski nenamjenski krediti krajem srpnja iznosili su 38,16 milijardu kuna te su bili 2,7 posto viši u odnosu na isti lanjski mjesec, a u ukupnim kreditima udjel im doseže 30 posto.

Suprotno takvim kretanjima, s izuzetkom rujna 2012., gotovinski nenamjenski krediti bilježe neprestani godišnji rast u posljednja 32 mjeseca, odnosno otkako je dostupna ova vrsta statističkih podataka, navode iz RBA.

„Snažna godišnja kontrakcija potrošačkih kredita u srpnju, za 28,3 posto, kao i iznimno visoki godišnji pad kredita za kupnju automobila, za 31,2 posto, sasvim jasno oslikavaju promjenu u strukturi financiranja potreba stanovništva koje se tijekom niza uzastopnih recesijskih godina opredijelilo za manje kreditiranje kupnje nekretnina i pokretnina veće tržišne vrijednosti, što je u skladu s niže ostvarenim dohocima kućanstava koji su prvenstveno posljedica negativnih kretanja na tržištu rada. U isto vrijeme, tekuće životne troškove stanovništvo je vjerojatno financiralo iz izvora nenamjenskih kredita koji posljedično bilježe kontinuirani godišnji rast tijekom dugog recesijskog razdoblja“, navode u RBA.

Nastavak razduživanja pokazuje i sektor poduzeća čije su obveze po kreditima banaka odobrenim za obrtna sredstva krajem srpnja iznosile 40,119 milijardi kuna, što je 4,3 posto manje nego u istom mjesecu lani, dok su krediti za investicije bili 34,644 milijarde, odnosno 2,7 posto manji.

Ipak, u odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima za obrtna sredstva u srpnju bilježe rast od 1,2 posto, dok su krediti za investicije poduzeća niži za 0,6 posto u odnosu na prosinac 2013. godine.