Hrvatska je u 2014. dvaput tražila pomoć zbog poplava

Autor: Marta Duić , 15. rujan 2014. u 22:01
Poplave su u svibnju pogodile Slavoniju/Davor Javorović/PIXSELL

Posljednja prijava ocijenjena je pozitivno, nalazi se u internoj proceduri EK, a potom se šalje na odobrenje u EP i Vijeće za isplatu sredstava.

Aktualne poplave koje su proteklih dana zahvatila brojna područja Hrvatske za sobom povlače i pitanje financijske štete s kojom će se neminovno suočiti pogođena područja, pa tako i njihovo gospodarstvo.

Pitanje je hoće li one dosegnuti iznos koji omogućava da država od Europe zatraži financijsku pomoć kako bi oštećenima nadoknadila izgubljeno. S obzirom da nova vremenska nepogoda još nije okončana te se, naravno, ne mogu predvidjeti njezine financijske reperkusije, još je nemoguće procijeniti hoće li i ovaj val poplava biti "kandidat" za europski novac. No zna se da bi, želi li se Hrvatska samostalno prijaviti za takvu pomoć, šteta mora iznositi najmanje 0,6 posto bruto nacionalnog prihoda. Te uvjete Hrvatska je, na žalost, ove godine ispunila već dva puta. Ministarstvo gospodarstva, koje je zaduženo za koordinaciju procesa priprema zahtjeva prema Fondu solidarnosti EU za sredstva namijenjena saniranju šteta od elementarnih nepogoda, u 2014. godini službenu prijavu tome Fondu predala je u travnju te u svibnju.

Prvi put je, kažu u resornom ministarstvu, zahtjev predan  povodom elementarne nepogode koja je pogodila naše područje u veljači.  Republike Hrvatske u veljači 2014. Godine. Prve procjene tadašnjih direktnih šteta na području Primorsko-goranske, Karlovačke, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Varaždinske županije iznosile su 292 milijuna eura, što predstavlja 0,7 % Bruto nacionalnog prihoda, pojasnili su u minstarstvu."Prijava je ocijenjena pozitivno te se još nalazi u internoj proceduri Europske komisije, nakon koje se šalje na odobrenje u EP i Vijeće za isplatu sredstava, što se također očekuje uskoro", kažu u ministarstvu. Druga ovogodišnja prijava odnosila se na katastrofalne poplave u Slavoniji u svibnju , a predana je  31. srpnja. Tražila se pomoć za Vukovarsko-srijemska županija, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku te Brodsko-posavsku i Sisačko-moslavačku županiju. Ukupan prijavljeni iznos direktne štete u ovom je sluča procijenjen na 297.629.000 eura.

"Procjene direktne štete podijeljena je prema sektorima: energetika, vodovod i odvodnja, promet, javno zdravstvo, obrazovanje, gospodarenje otpadom, poslovna infrastruktura, prirodne zone, poljoprivreda, privatna šteta , kulturno nasljeđe, privremeni smještaj i troškovi službi spašavanja", kažu u Ministarstvu gospodarstva. Inaće, Ministarstvo gospodarstva šalje službeni dopis na sve pogođene županije i ministarstva koja su bila zadužena za procjenu šteta te javne tvrtke da u određenom roku dostave prve procjene šteta iz svog djelokruga. Rok za prijavu Fondu solidarnosti  je 12 tjedana od nastanka prve direktne štete, a cijeli postupak izrade službene Prijave, kao i odlučivanje i pojašnjavanje o prihvatljivim troškovima navedenim u Prijavi dogovara s predstavnicima Europske komisije.Komisija razmatra zahtjev i, ako ga prihvati, predlaže iznos pomoći Europskom parlamentu i Vijeću Nakon što se sredstva stave na raspolaganje, pomoć se isplaćuje odmah u jednom obroku nakon potpisivanja sporazuma između Komisije i države korisnice.  

Fond solidarnosti

Hitna pomoć

Pomoć Fonda solidarnosti Europske unije koristi se za hitno vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona. Odnosi se na energetski sektoru na području vodoopskrbe, otpadnih voda, telekomunikacija, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i usluga radi zadovoljavanja osnovnih potreba stanovništva, osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturnog nasljeđa te za čišćenje područja.

Komentirajte prvi

New Report

Close