Ministra financija Borisa Lalovca oraspoložili su prošlomjesečni podaci o punjenju proračuna.

Proračunski manjak je, doduše, u odnosu na prvo polugodište povećan za pola milijarde kuna, na 8,4 milijardi, ali za to je kriv slabi srpanj. Kolovoz je pak bio prvi ovogodišnji mjesec s većim proračunskim prihodima od rashoda, pohvalio se ministar na sjednici Vlade. Prema podacima tog ministarstva, i u lipnju su prihodi bili veći od izdataka, i to za čak dvije milijarde kuna, ali Lalovac to valjda ne računa jer je u lipanjski skor ugrađeno više od tri milijarde kuna jednokratnog transfera dijela štednje iz mirovinskih fondova."Kolovoz pokazuje što za javne financije znači oživljavanje gospodarskih aktivnosti, koji se u tom mjesecu prije svega može zahvaliti turizmu", podcrtao je ministar ohrabren činjenicom da su prihodi od glavnog poreznog izvora, PDV-a, s krajem kolovoza osjetno poboljšani. Upravo kod PDV-a u prvoj su polovici godine prihodi prilično kaskali i za lanjskim ostvarenjem, a još više za ovogodišnjim planom.

U prvih šest mjeseci PDV-a se u proračun slilo 1,4 milijarde manje nego lani (18,8 prema 20,2 milijarde), no tijekom srpnja i kolovoza zaostatak se sa 6,8 posto smanjio na 0,6 posto, naglasio je Lalovac. To znači da se u osam mjeseci ukupno ubralo oko 26,3 milijarde kuna i da za lanjskim 8-mjesečnim ostvarenjem PDV trenutno zaostaje samo 200 milijuna kuna. Problem je što su do kraja godine preostala još samo četiri mjeseca i što je na toj prihodnoj stavci, koja čini trećinu ukupnih prihoda, planirano godišnje povećanje za 1,8 milijardi. Drugim riječima, čak i da ostatak godine bude nešto izdašniji u naplati PDV-a nego lani, u odnosu na proračunske projekcije nedostajat će ga oko milijardu i pol.Valja imati na umu da je lanjski kolovoz prihodom od PDV-a bio jedan od najslabijih ikad u ljetnim mjesecima. Osim toga, prilično je dvojbeno u kojoj se mjeri bolji srpanjski i kolovoski skor tog poreza (za oko 400, odnosno 700 milijuna) može pripisati oživljavanju gospodarske aktivnosti.

Jer, upravo za vrijeme turističke sezone do punog izražaja dolaze efekti povećanja stope PDV-a za ugostiteljstvo i turizam s lanjskih 10 na ovogodišnjih 13 posto. Ta dvojba postoji i kod trošarina (posebice kod naftnih derivata i duhanskih proizvoda) koje su povećavane prilikom ulaska u EU, ali su dodatno dizane i ove godine. Prihodi od trošarina zbog toga su ove godine jedna od redovnih proračunskih stavki s najznačajnijim povećanjem. No, zanimljivo je primijetiti da je nakon boljeg srpanjskog skora, u kolovozu zabilježen međugodišnji pad trošarina za više od 60 milijuna kuna.
 

Prema neslužbenim informacijama, u odnosu na lanjski kolovoz osjetno slabiji prihod ove se godine u kolovozu bilježi i od poreza na dobit, kojega se prošli mjesec slilo 185 milijuna ili oko 220 milijuna manje nego lani. Stabilno veći prihodi nego lani posljednjih se nekoliko mjeseci, pak, bilježe na socijalnim doprinosima. I prošli mjesec bili su oko 200 milijuna kuna izdašniji nego lani. To približno odgovara procijenjenom mjesečnom efektu povećanja zdravstenih doprinosa, s tim da se unatrag nekoliko mjeseci proračunu u cijelosti skreću i uplate mirovinskih doprinosa zaposlenih s beneficiranim stažem, što bi, prema procjenama, mjesečno proračunu trebalo donositi oko 50 milijuna kuna. Sve u svemu, situacija s punjenjem proračuna u srpnju i kolovozu je ukupno nešto bolja, ali je daleko od poželjne. Ministar Lalovac je, uostalom, priznao da se projekcije deficita s kojima je Vlada išla prema Europskoj komisiji neće baš posve ispuniti.

Ekonomski analitičari, uza sve, upozoravaju da u proračunu, barem zasad, još nije iskazano oko milijardu kuna izdataka, odnosno obveza zdravstva, kao ni još nekoliko stotina milijuna kuna obveza prema brodogradilištima. A kako u računicama deficita prema metodologiji Eurostata (koja se koristi u EU, a time i u praćenju provedbe preporuka u postupku pri prekomjernom deficitu) u prihode neće ući tri milijarde kuna jednokratna prijenosa mirovinske štednje, među makroekonomistima se i trenutni i očekivani deficit u 2014. osjetno razlikuju od brojki ministra Lalovca. Prema njihovim grubim procjenama, a preciznije nisu moguće zbog metodoloških razlika, trenutni deficit bi prema ESA-standardima mogao biti oko 13 milijardi, a do kraja godine sigurno će biti mnogo bliže lanjskih 16 milijardi.