Europske banke – ponajviše španjolske i talijanske – drže preko 800 milijardi eura potencijalno rizične imovine povezane s državnim obveznicama, stoji u istraživanju skupine njemačkih autora koje prenosi Reuters.
Autori studije, Sascha Steffen s berlinske Europske škole za menadžment i tehnologiju i Josef Korte s frankfurtskog Sveučilišta Goethe, ističu da 64 europske banke u portfeljima drže imovinu povezanu s državnim obveznicama koja se ne može smatrati nerizičnom.Na taj način pojedine zemlje mogu prikriveno biti izložene drugim, financijski nestabilnijim državama, kao što je bio slučaj s izloženošću ciparskih banaka grčkim državnim obveznicama od 5,8 milijardi eura.
5,8mlrd.
eura vrijedile su grčke obveznice zbog kojih je Cipar tražio pomoć
Podsjetimo grčka kriza zbog toga se prelila i na Cipar koji je bio prisiljen zatražiti međunarodnu financijsku pomoć. Banke bi tako mogle "proći" provjeru i unatoč tome imati "premalo kapitala ili bar premalo viška kapitala no što bi bio slučaj kada bi bile obvezne izvijestiti o riziku vezanom za državne obveznice", kazao je Sascha Steffen.Odgovor na pitanje stabilnosti europskog bankovnog sustava trebao bi dati stres-test koji provodi Europska središnja banka (ECB), a čiji će rezultati biti poznati sljedećeg mjeseca. Iz ECB-a su poručili da neće "ponderirati rizik" državnih obveznica u provjeri aktive banaka.
U odgovoru Reutersu su ipak dodali da "provjere otpornosti na nepovoljne uvjete poslovanja… koje su sastavni dio analiza i bit će uzete u obzir pri utvrđivanju potreba banaka za kapitalom više ne tretiraju državne obveznice kao nerizičnu imovinu".Talijanske i španjolske banke na koje studija ukazuje kao najrizičnije tvrde kako neće imati nikakvih problema sa zadovoljavanjem kapitalnih zahtjeva. Iz najvećeg UniCredita tvrde kako imaju dodatno kapitala za pokrivanje i rizika povezanog s državnim obveznicama. "Naš portfelj državnih obveznica dobro je zemljopisno diverzificiran. To omogućuje UniCreditu da se suoči s bilo kojim stres scenarijem", ističu iz te banke.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.http://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=2370484
Download paper
A kako stvari izgledaju ako se promatra sa aspekta UTRŽIVI DUG i NEUTRŽIVI DUG , kako ih prezentira OECD a nama ih je približio Srđan Tatomir?
Tako je odnos neutrživog duga i utrživog duga u Hrvatskoj bio 59,5% nasuprot 40,5% ne tako daleke godine.
Da li taj neutrživi dug u kome su bankarski krediti državi i bankarski krediti javnim poduzećima u Hrvatskoj danas nerizična i/ili rizična imovina????? I ne samo u Hrvatskoj! Da li su na te plasmane potrebne i da li se odvajaju rezervacije???
E što sa tim neutrživim dugoma iz tkz. Zlatnih vremena kada je bankama najsigurnije bilo plasirati kredite državi i javnim poduzećima a država je istovremeno istiskivala privatni sektor sa kreditnog tržišta?????
Uključite se u raspravu