Nevolja sa Škotskom jest što je puna Škota", čuvena je rečenica koju u filmu "Hrabro srce" izgovara engleski kralj Edward I. dok iščekuje početak bitke s pristalicama škotskog nacionalnog heroja Williama Wallacea. A Škoti nekoliko stoljeća nakon srednjovjekovnih bitaka opet postaju problem za Engleze.

Nakon što su posljednje ankete pokazale da je većina birača ipak naklonjenija glasati za neovisnost na predstojećem referendumu 18. rujna,  čime bi se označio kraj unije Škotske i Engleske stvorene još 1707. godine, nervoza službenog Londona, ali i dobrog dijela svijeta sve je izraženija.Iako je ovo već treći referendum o škotskoj neovisnosti – ostali su održani 1979. i 1997. godine – službena britanska politika očito smatra da je ovoga puta situacija postala ozbiljna. Početkom tjedna vlada premijera Davida Camerona najavila je da je spremna razgovarati o reformi škotskog statusa unutar Ujedinjenog Kraljevstva ako birači na referendumu opet odbace ideju o neovisnosti.

Detalji ponude Downing Streeta biti će poznati kroz nekoliko dana, no govori se o posebnim pogodnostima za Škotsku, većoj političkoj autonomiji i mogućnosti zadržavanja više poreznih prihoda. Takva ponuda iz Londona još nikad nije došla u Edinburgh, pa mnogi promatrači, ali i simpatizeri neovisnosti, u njoj vide znak da se britanska vlada ovoga puta ozbiljno pribojava posljedica "baršunastog razvoda" sa sjevernim dijelom zemlje.A posljedica neovisnosti je bezbroj i što je najgore, mnoge u ovom trenutku nisu do kraja poznate. Osim prijetnje da se Velika Britanija potpuno dezintegrira, tu su i ostala politička i vojna pitanja, poput škotskog članstva u Europskoj uniji i NATO-u te statusa britanskih nuklearnih snaga smještenih u bazi Clyde.

Što se tiče gospodarstva, najvažnije ekonomske posljedice tiču se pitanja valute i prihoda od nafte iz Sjevernog mora. Ujedno, ova dva pitanja međusobno su uvjetovana. Pitanje zadržavanja britanske funte u slučaju škotskog odcjepljenja uvjerljivo dominira svjetskim medijima. Naime, prema procjenama analitičara japanske banke Nomura, u slučaju pobjede nacionalista na referendumu, u narednih nekoliko mjeseci britanska će valuta potonuti za približno 15 posto. Udarac na tečaj dogodio se već u ponedjeljak nakon objave vijesti da su u anketama simpatizeri neovisnosti prešli u vodstvo.

Kretanje valute
Funta posljednjih mjeseci raste na krilima špekulacija da će Banka Engleske biti prva značajna središnja banka u svijetu koja će krenuti u polagano povećanje kamatnih stopa. Ishod referenduma sukladan anketama takav trend može urušiti, iako takva posljedica i nije nužno loša za ostatak Britanije. Štoviše, slabljenje funte učinilo bi britanski izvoz konkurentnijim, što nije beznačajno za tamošnje kompanije kojima približno 75 posto prodajnih prihoda dolazi iz inozemstva.Prema mišljenju engleskih i škotskih ekonomista, zadržavanje funte ponajbolje je rješenje za Škotsku, bila ona neovisna ili ne. Dokazana postojanost monetarne unije i podrška Banke Engleske, jedne od najuglednijih središnjih banaka na svijetu, teško je nadomjestiva.

No, problem je što se ostatak Britanije protivi takvom scenariju. Sve tri najvažnije britanske političke stranke – konzervativci, laburisti i liberali – otvoreno su se izjasnile da ne dolazi u obzir nastavak monetarne unije ako Škoti izglasaju neovisnost. Edinburghu još ostaje mogućnost da nastavi koristiti funtu, ali bez podrške britanske središnje banke, što je proces nazvan "sterlingizacijom". Međutim, problem je što sterlingizacija ne dolazi u obzir ako Škotska želi biti članicom EU, na što je početkom mjeseca škotskog premijera Alexa Salmonda upozorio povjerenik za ekonomska i financijska pitanja Olli Rehn. Uvođenje vlastite valute drugo je najbolje rješenje po neovisnu Škotsku, dok je najlošije rješenje pridruživanje eurozoni i uvođenje eura, smatraju ekonomisti.

Problem poreza
Pitanje porezne politike uvjerljivo dominira lepezom ekonomskih posljedica i na njemu obje države mogu dobiti, ali i izgubiti. Neovisna Škotska imala bi mogućnost da sama kreira poreznu politiku. Tako, među ostalim, može srezati porez na dobit kako bi privukla investicije. U tom pogledu, Škotska ima dobre šanse, ako se pogledaju pozitivna irska iskustva. Kao i u irskom slučaju, radi se o tržištu s anglosaksonskim pravnim sustavom, na engleskom govornom području, s dobro obrazovanom i relativno jeftinom radnom snagom.

Međutim, i Škotska i ostatak Britanije prve dane razdvojenog života započet će s većim proračunskim deficitom, što bi se posebno negativno trebalo odraziti na kretanje prinosa na britanske obveznice. Na strani argumenata za neovisnost su i prihodi od nafte iz Sjevernog mora, što bi mladoj škotskoj državi trebalo osigurati život u blagostanju. Prema procjenama, samo do 2019. u škotski bi se proračun slilo 54 milijarde dolara od naftnih prihoda što uopće nije beznačajan prihod za državu sa svega 5,3 milijuna stanovnika. Međutim, naftni prihodi možda su i najveća nepoznanica referendumske kampanje.

Skrivena nafta
Naime, pitanje je koliko je nafte na tim nalazištima još preostalo. Nacionalisti tvrde da se iz podmorskih nalazišta može izvući još 24 milijarde barela, pozivajući se na procjene britanske udruge za naftu i plin koja je uračunala i potencijalna, ali još nepronađena nalazišta. Procjene britanskog ministarstva energetike govore da se iz škotskog podmorja može dobiti još najviše 10 milijardi barela. Akademski stručnjaci zauzeli su srednji put – tvrde da se realno može dobiti još 16 milijardi barela. No, kolika se god količina nafte skrivala ispred stjenovitih škotskih obala, neće nestati već sutra. Procijenjenih 16 milijardi barela s današnjim tempom eksploatacije trebalo bi dostajati za sljedećih 30 godina. Više nego dovoljno vremena da Škoti procijene je li im neovisnost trebala.