Svjetsko halal turističko tržište je u 2013. godini bilo vrijedno oko 140 milijardi dolara, s udjelom od oko 13 posto u ukupnoj globalnoj industriji turizma, što je gotovo 60 posto više nego tri godine ranije.

Osim što izuzetno brzo raste, halal turizam izdvaja se po gostima koji troše značajno više od prosjeka, ostavljajući na godišnjem odmoru u prosjeku oko 1700 dolara, za razliku od prosječnih Europljana koji potroše 500 dolara. Hrvatska s te bogate trpeze uzima tek mrvice, gosti iz islamskog svijeta u statistikama se broje pod "ostale", za Hrvatsku ni ne znaju, a halal certifikate ima tek 12 hotela. Jačanje ponude, ciljano oglašavanje na emitivnim tržištima, edukacija turističkih vodiča, obilazak specijaliziranih sajmova, uz obavezno udruživanje svih institucija i tvrtki, sljedeći su koraci koje Hrvatska mora poduzeti kako bi iskoristila ogromne mogućnosti koje pruža halal turizam, pogotovo u segmentu zdravstvenog turizma, istaknuo je Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete čije je predavanje otvorilo seminar održan prošlog tjedna u Hotelu Westin u organizaciji Turističke zajednice Grada Zagreba.

Nema puno prepreka
Dugonjić ističe da nema puno prepreka za razvoj segmenta halal turizma, koji se u svijetu prepoznaje tek zadnje četiri godine. "Osim za prehrambeni sektor, tržište halal turizma ima ogroman potencijal za hrvatski turizam, što je omogućeno sustavom certificiranja, jer bez certificiranja nema dobre kontrole. Halal se ukratko svodi na ispunjavanje dva osnovna uvjeta za turiste muslimane, da im se omogući obavljanje vjerskih obreda i konzumacija halal hrane, no radi se o jako širokom spektru usluga koje je moguće ponuditi gostima, od ručka do wellnessa. Pritom halal proizvode zbog njihove kvalitete koriste i brojni gosti koji nisu muslimani, pa tako jedna Velika Britanija ima čak šest milijuna korisnika halal proizvoda i usluga", pojašnjava Dugonjić. 

Inozemni primjeri
Brojni svjetski primjeri pokazuju širinu usluga u skladu s halalom koje mogu privući taj segment gostiju i osigurati prihod. Australijska Zlatna obala tako je jedna od najatraktivnijih turističkih destinacija zbog svoje jedinstvene ponude Ramazanskih salona. Tajlandski wellnessi i toplice ponudili su posebne ponude usluga za turiste muslimane, želeći privući što veći broj turista s Bliskog istoka. Indijskii Chennai, globalni medicinski centar ponudio je halal uslugu zdravstvenog turizma zbog sve većeg broja posjeta muslimanskih pacijenata. Upravo medicinski i zdravstveni turizam segmenti su s najviše potencijala, jer su cijene u Hrvatskoj znatno niže nego u drugim svjetskim destinacijama. Halal turisti iz najbogatijih islamskih zemalja puno putuju, puno troše, putuju s brojnim članovima obitelji i zauzimaju čitave katove hotela, čak i ako nisu saudijski princ koji je ovog ljeta u sklopu privatnog putovanja boravio u Esplanadinu predsjedničkom apartmanu.

Osim toga, većina gostiju iz arapskog svijeta dolazi izvan glavne sezone, ne zanima ih sunce i more jer toga imaju i previše. Pritom 70 posto gostiju sa halal tržišta dolazi iz 15 zemalja, iz šest zemalja Arapskog zaljeva stiže 37 posto gostiju, deset posto iz jugoistočne Azije, iz Turske i Irana 16 posto, te sedam posto iz zemalja Zapadne Europe. Zanimljiv je pritom podatak da je starosna dob polovice muslimanske populacije ispod 25 godina, što jamči daljnji rast tržišta. Istraživanje Instituta za turizam provedeno prošle godine u Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima pokazalo je da gosti s halal emitivnih tržišta uglavnom ne znaju za Hrvatsku, ali poželjni su im glavni konkurentni na Mediteranu. Francuska je pritom prva na listi najpoželjnijih destinacija, slijede Italija, Velika Britanija i Njemačka koja dijeli poziciju s Turskom. Zanimljivo je međutim da prema Muslim travel indexu Europe 2014, čak četvrtina gostiju koji su posjetili te zemlje dostupnost halal sadržaja opisuju prosječnom, što Hrvatska može pretvoriti u svoju komparativnu prednost.
 

Prošle godine zabilježeno je tek nešto više od 2700 dolazaka turista iz bogatih arapsko islamskih zemalja (GCC zemlje-Bahrein, Katar, Kuwait, Oman, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati) u Hrvatsku. Prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba, u Zagrebu je lani boravila oko 21 tisuća gostiju iz zemalja islamskog svijeta (bez BiH), a ostvarili su oko 47 tisuća noćenja (ne računajući goste iz BIH). Do sad je u Hrvatskoj izdan halal certifikat za 12 hotela u devet gradova, od čega su četiri iz Zagreba, Esplanade, Aristos, Westin i Sheraton, halal imaju i riječka Bonavia, Rixos Dubrovnik, Hoteli Baška, Istraturistov Sol Umag, Turist Varaždin, Kamp i Hotel Spačva.

Prema Pravilniku o kategorizaciji ugostiteljskih objekata prema zahtjevima halal kvalitete, svi hoteli imaju paket oznaku A, koja podrazumijeva nabavu i pripremu halal hrane od odobrenih proizvođača, vidno označeni halal meni i certifikat u restoranu, u sobama označen jugoistok (smjer Kible), osiguranu prostirku za molitvu te mini bar bez alkoholnih pića. Hoteli također u kupaonice stavljaju halal kozmetiku, te nude wellness usluge u skladu s halalom. Kako doznajemo od Dugonjića, u procesu dobivanja certifkata su Tomislavov dom na Sljemenu, te opatijski hoteli Bevanda i Mozart, a još nekolicina hotela tek je krenula s "pregovorima". Prva turistička tvrtka u Hrvatskoj koja je prije gotovo četiri godine uvela halal certifikat su Hoteli Baška. Iako kaže da muslimanski gosti još uvijek imaju mali udjel, direktor prodaje i Marketinga Ernest Perić tvrdi da je halal certifikat tvrtki dao dodatnu kvalitetu koju su gosti prepoznali.

Proces certificiranja
"Halal hranu jedu svi oni koji žele jesti zdravo, zbog čega je bitan certifikat koji to jamči. Uvođenjem halal certifikata željeli smo podići kvalitetu naše usluge, i pokazalo se da je to važno velikom broju gostiju", kaže Perić.  Proces certificiranja počinje podnošenjem zahtjeva Centru, uz priloženu dokumentaciju kojom se dokazuje poslovanje u skladu sa zakonskom regulativom. Po potpisivanju ugovora o certificiranju, Centar educira zaposlenike u tvrtki kako bi znali implementirati i održavati zahtjeve halal standarda, dok tvrtka priprema dokumentaciju u kojoj su opisane svi procesi proizvodnje i provjerene sve sirovine i materijali koji se koriste u proizvodnji halal proizvoda.

Dugonjić upozorava da tu nema mjesta za improvizacije."Imali smo razgovore s mnogim hotelima i turistički agencijama koji su, želeći uštedjeti novac za certificiranje, krenuli u improvizaciju. To nije ispravan put i dugoročno nije isplativ. Certificiranje, ovisno o hotelu, košta između 15 i 20 tisuća kuna. Smatramo da to nije mnogo u odnosu na benefit koji se može dobiti s razvojem halal tržišta u Hrvatskoj. A interesa ima, za vrijeme ove turističke sezone svakodnevno u naš Centar imamo pozive muslimanskih gostiju koji se raspituju gdje jesti u pojedinim destinacijama u Hrvatskoj ", pojašnjava Aldin Dugonjić.

Pozitivni primjeri

Od političara do vrhunskih sportaša

Halal certificiranje pogotovo u Zagrebu dobra je prilika za razvoj ne samo odmorišnog, već i kongresnog turizma, što pokazuju iskustva hotela s certifikatom. Hotel Westin i Sheraton tako su ozahvaljujući certifikatu do sad ugostili gospodarsko političke delegacije Irana, Malezije te Indonezije. U hotelima HUP-a Zagreb za vrijeme priprema boravili su i olimpijska košarkaška reprezentacija te rukometna reprezentacija Katara, malonogometna ekipa iz Saudijske Arabije, juniorska nogometna reprezentacija Kuvajta, te nekoliko investitora s poslovnim delegacijama s Bliskog Istoka.

Posebna molba

Treba nam soba za molitvu na Plesu

Halal turizam obuhvaća znatno više od smještajnog i ugostiteljskog dijela ponude, zbog čega je Centar za certificiranje halal kvalitete već predložio Zračnoj luci Zagreb da u novom objektu uvrsti i sobu za molitvu, koju ima većina svjetskih zračnih luka odnosno destinacija. "Zamolili smo investitore da uvaže činjenicu da će se Zagreb s islamskim svijetom uskoro povezati s čak tri jake zrakoplovne kompanije, jer uz Turkish Airlines i Qatar Airways u prosincu stiže i Fly Dubai. Za očekivati je da će putnici koji trebaju halal usluge biti bar u tranzitu, i velika je stvar i dobra promocija Hrvatske ako u zračnoj luci dobiju sobu za molitvu, ali i ugostiteljski objekt s certifikatom", ističe Aldin Dugonjić.