Drvna industrija jedan je od malobrojnih sektora koji se u okvirima nacionalnog gospodarstva može pohvaliti pozitivnom bilancom u vanjskotrgovinskom poslovanju.

Za prvih pet mjeseci drvoprerađivači su ukupno zabilježili financijski plus u protuvrijednosti od 334 milijuna dolara. Naime, do kraja svibnja u izvoz su plasirali proizvoda u vrijednosti 568 milijuna dolara, dok je istodobno vrijednost uvoza iznosila 234 milijuna USD. Ne samo da je bilanca u plusu već je ostvaren i značajan rast izvoza naspram rezultata iz prvih pet mjeseci 2013. i to za 168 milijuna dolara. Time je drvoprerađivački sektor prisvojio čak 10 posto udjela u ukupnoj robnoj razmjeni koju je Hrvatska realizirala s inozemnim tržištima tijekom prvih pet mjeseci ove godine. Ova grupacija dobre trendove bilježi kontinuirano već niz godina, dok se ukupna robna razmjena Hrvatske, odnosno pokrivenost uvoza izvozom posljednih godina vrti između 55 i 59 posto drvoprerađivači nižu rekorde.

Indeksi pokrivenosti uvoza izvozom nisu bili manji od 152, a uspinjali su se i do 243. Međutim, dolazak Ikee koja je krajem kolovoza u Rugvici otvorila vrata kupcima ne samo iz Hrvatske već i iz regije, podigao je tenzije među lokalnim poduzetnicima i osnažio dvojbe da će švedski trgovac u kratkom roku doslovce pomesti njihov pozitivni učinak.  "Ako nas po višegodišnjim izvrsnim izvoznim pokazateljima u resornim ministarstvima pa i samoj Vladi nisu prepoznali kao sektor s golemim potencijalom i nisu nas u novu industrijsku strategiju uvrstili među pokretače nacionalnog gospodarstva već su nas gurnuli u čuvare radnih mjesta kakav tek status možemo očekivati nakon što u drugoj polovici ove godine zapnemo u crvenom i to ne svojom krivnjom već zbog velikog uvoza koji je svojim dolaskom na ovdašnje tržište donijela Ikea," opominje Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera.
 

"Tvrdit će kako smo nekonkuretni, a naš će rezultat zapravo svojim velikim uvozom srušiti Ikea," upozorava Kavran.   Od izvoza cjelovita drvnog sektora za prvih pet mjeseci ove godine hrvatski proizvođači namještaja prisvajaju 190 milijuna dolara dok je paralelno za uvoz namještaja potrošeno 129 milijuna USD. Iz Ikee najavljuju da u prvoj godini rada na hrvatskom tržištu očekuju 65 milijuna eura prihoda (oko 84 milijuna USD). S obzirom na asortiman ponuđen na policama, najmanje polovica spomenutog iznosa realizirat će se prodajom namještaja. Već s takvim učinkom bit će ugrožena pozitivna bilanca hrvatskih izvoznika iz drvnog sektora. Božica Marković, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ne dijeli pesimizam o isključivo negativnom utjecaju švedskog trgovca na domaću drvnu industriju.

Osim što očekuje da će aktualna godina za drvni sektor biti zaključena s milijardu dolara zarađenih u izvozu, što je repriza rezultata ostvarivanih u razdoblju prije recesije, Marković podsjeća i da je asortiman koji i domaćem i stranim tržištima nude hrvatski proizvođači viša time i cjenovno skuplja kategorija od onoga što na svojim policama prodaje Ikea pa stoga niti ne ciljaju na istu potrošačku skupinu. U Ikei će, uvjerena je, uglavnom kupovati Hrvati koji su i proteklih godina redovito putovali u Graz radi šopinga te potrošači iz regije koji navodno već u velikom broju dolaze u Rugvicu u organiziranim skupinama i to mahom vikendom. Na Ikeu, smatra Marković, stoga ne treba gledati samo kao uvoznika nego i kao izvoznika preko kupaca iz susjednih nam država. Nada se, dodaje, i kako će se osim virovitičkog Tvina koji već desetljećima surađuje s Ikeom još neki lokalni poduzetnici uspjeti naći u kriterijima koje postavlja švedska tvrtka te započeti proizvodnju.

Jedina sirovina kojom Hrvatska obiluje, kako u količinama tako i u vrhunskoj kakvoći, je drvna i stoga bi taj sektor morao dobiti značajniju logistiku države. Kroz drvnu industriju ne samo da bi se u kratkom roku mogla povećati zaposlenost nego i smanjiti danas ugrožena naseljenost većine ruralnih prostora. Ministarstvo poljoprivrede kroz nepovratna namjenska sredstava kapitalne pomoći za poticanje razvoja i održivosti prerade drva i proizvodnje namještaja između 2007. i 2013. sufinanciralo je 1.103 projekata sa svega 396 milijuna kuna. Drvni sektor lani je u 1438 tvrtki zapošljavao 21,128 osoba, naspram 2012. broj poduzetnika veći je za 51, a zaposlenih za 554 dok je ukupni prihod u godinu dana rastao gotovo 500 milijuna kuna na, 7,99 milijardi kuna.

Nova Ambienta

Kuća hrvatskog namještaja

Predstavnici drvnog sektora, HGK i Zagrebačkog velesajma jučer su razgovarali kako kroz redizajniranu tradicionalnu sajamsku izložbu Ambienta zajedno učiniti novi iskorak u pozicioniranju domaće proizvodnje. Kako neslužbeno doznajemo jedna od ideja je i projekt pod nazivom Kuća hrvatskog namještaja. Konkretno, riječ je o obnovi paviljona broj 12 na Velesajmu u kojemu se i do sada prodavao raznovrsni pa tako i uvozni namještaj, no ubuduće bi taj prostor bio rezerviran za asortiman domaćih proizvođača.