Čelnici zemalja članica NATO-a usvojili su na svom summitu u Walesu Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji predviđa uspostavu snaga za brzo djelovanja koje se mogu vrlo brzo rasporediti na teritoriju zemalja članica i time je odgovorio na sigurnosne prijetnje s istoka Europe.
"Taj plan predviđa usklađenije obavještajno djelovanje, borbu protiv kibernetičkih napada i suradnju oružanih snaga", izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, koji je vodio hrvatsko izaslanstvo na summitu NATO-a u Newportu, u Walesu.
Predsjednik Josipović je dodao da je u sklopu toga bilo riječi da se novi sigurnosni aranžmani na odgovarajući način i financiraju. "U okviru toga naša je vlada već izjavila da je odlučila kako neće smanjivati sredstva za obranu. Cilj je dostići da se do 2020. godine za obranu izdvaja dva posto BDP-a, a od tih sredstava da 20 posto ide za razvoj i novu opremu", rekao je Josipović.
Ministar obrane Ante Kotromanović rekao je da će se proračun za obranu ove godine zadržati na istoj razini, a sljedeće dvije godine moći će se računati i na sredstva od prodaje nekretnina i viškova oružja, koja će biti utrošena na modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske.
RAP predviđa udarne postrojbe, snage u vrlo visokom stupnju pripravnosti, koje su sposobne rasporediti se u vrlo kratkom roku.
NATO već ima snage za brzo djelovanje koje obuhvaćaju 13 tisuća ljudi, a RAP pruža osnovu za raspoređivanja dijela tih snaga, od tri do pet tisuća ljudi, u samo nekoliko dana, što je još kraći rok od postojećeg, kako bi što prije reagirao u slučaju ugrožavanja neke od zemalja članica. To je posebno važno za istočne članice NATO-a koje se pribojavaju za svoju sigurnost zbog ruskog ponašanja u Ukrajini.
Predsjednik Josipović je istaknuo da treba objasniti kako se tu ne radi o slanju snaga izvan teritorija članica NATO-a i da nitko nije ni predlagao niti tražio da te snage idu u Ukrajinu.
Josipović i Kotromanović ponovili su da nije bilo zahtjeva prema Hrvatskoj da sudjeluje u udarnim snagama za brzo djelovanje.
Još je važno naglasiti, dodao je predsjednik, da bez obzira hoće li se to od Hrvatske tražiti, a takav poziv do sada nije stigao, odluke NATO-a ne mogu derogirati hrvatske propise o slanju oružanih snaga izvan zemlje.
"Bez odluke Sabora takvo što nije moguće", naglasio je.
Na summitu je potvrđena politika otvorenih vrata, odnosno nastavak politike proširenja. "To je nama posebno važno, jer je riječ o članstvu zemalja u regiji, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije", rekao je Josipović.
Josipović je ocijenio da je opravdano što se ovaj summit najavljivao kao povijesan. "Apsolutno povijesan i važan summit. Došlo je do novog okupljanja, prepoznavanja nekih opasnosti, koje su zaista realne, oko kojih je možda bilo određenog nećkanja i neodlučnosti. Nije riječ samo o Ukrajini, riječ i o tzv. Islamskoj državi, rastućem terorizmu, rastućem kršenju elementarnih ljudskih prava. Razina tih ugroza elementarnih vrijednosti koje kroz NATO štitimo takva je da trebamo reagirati odlučnom porukom", rekao je predsjednik Josipović.
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić rekla je da je ovaj summit održan u najsloženijim okolnostima od Drugoga svjetskog rata na ovamo. Istaknuo je da je Hrvatska strateški pozicioniran partner u NATO-u s obzirom na prijetnje s istoka, juga i jugoistoka.
Predsjednik Josipović je izrazio nadu da će ovaj usuglašeni i odlučni pristup NATO-a biti jasna poruka Rusiji da treba pregovarati i rješavati nesuglasja mirnim putem.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu