Na Zagrebačkoj burzi Crobex indeksi i danas stagniraju, uz mršav promet, što i ne čudi s obzirom na loše makroekonomske pokazatelje i izostanak pozitivnih korporativnih vijesti.

Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,11 posto, na 1.845 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,24 posto, na 1.044 boda.Redovni promet dionicama iznosio je svega 3,5 milijuna kuna, što je otprilike 300.000 kuna manje nego jučer u ovo doba.

„Očekivano, kao i prethodnih dana, na domaćem tržištu danas se nastavlja trend tek blagih oscilacija indeksa, uz slabi promet, što i ne čudi s obzirom na loše makroekonomske pokazatelje i izostanak pozitivnih korporativnih vijesti. Trenutno niti jednom dionicom nije ostvaren milijunski promet“, kaže Dean Pavličević, investicijski savjetnik u društvu Rast.

Najlikvidnija je povlaštena dionica Adrisa, s prometom od 889.000 kuna. Cijena joj je oslabila 0,28 posto, na 299 kuna.

Slijedi dionica Ine, sa 724.000 kuna prometa i rastom cijene za 1,21 posto, na 4.000 kuna.

Znatnije se trguje i dionicom Atlantic grupe, kojom je ostvareno više od pola milijuna kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,54 poto, na 972 kune.

Najveći rast cijene među likvidnijim izdanjima ostvarila je dionica Hotela Imperial, za 3,64 posto, na 539,95 kuna.

Istodobno, znatniji pad cijene bilježi povlašteno izdanje Končar distributivnih i specijalnih transformatora, za 2,69 posto, na 1.030 kuna.

I na europskim se burzama danas trguje oprezno trguje, pa je londonski Ftse oko podneva bio u plusu 0,09 posto, dok su pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili u minusu između 0,2 i 0,4 posto.

Na inozemnim su burzama u fokusu investitora samit NATO-a i zasjedanje Europske središnje banke (ECB), dodaje Pavličević.

„Očekuje se da će ključna kamatna stopa za refinanciranje u eurozoni ostati na 0,15 posto, a za nove smjernice investitori iščekuju novinsku konferenciju predsjednika ECB-a Marija Draghija, na kojoj bi mogle biti najavljene mjere za poticanje gospodarskog rasta. Jedna od tih mjera je i program kvantitativnog popuštanja monetarne politike kojom se namjerava povećati likvidnost u financijskom sustavu eurozone“, zaključuje Pavličević.