Premijer Zoran Milanović i ministar financija Boris Lalovac najavili su danas izmjene poreza na dohodak, kojima će se s 2.200 na 2.600 povećati iznos osobnog odbitka, a prag za oporezivanje dohotka najvišom stopom od 40 posto, sa sadašnjih 8.800, podići na 13.200 kuna.

• 'Najavljene izmjene poreza neće bitnije utjecati na potrošnju'

"Ove promjene, bolje je reći promjene nego reforma, usmjerene su na povećanje konkurentnosti, ali možda prije svega na povećanje potrošnje u zemlji i na mogućnost koju će, vjerujem, mnogi poslodavci iskoristiti, da svojim zaposlenicima daju veću plaću", rekao je Milanović, na konferenciji za novinare u Vladi.

Kazao je kako će se s planiranim poreznim promjenama ići u najkraćem mogućem roku, vjerojatno još ove godine, zajedno s rebalansom proračuna.

Milanović je naglasio da će se povećanjem neoporezivog dijela dohotka otvoriti mogućnost za povećanje plaća gotovo milijun zaposlenih, a hoće li im se plaće doista i povećati, ovisit će o ugovorima o radu koje imaju, odnosno o tome jesu li im plaće ugovorene u bruto ili neto iznosu. Povišicu po osnovi većeg osobnog odbitka ne mogu očekivati državni dužnosnici, jer je premijer najavio da će se na njihove plaće primijeniti sustav uskrate, "do promjene okolnosti u društvu".

Očekuje da će povećanje praga dohotka nakon kojega se primjenjuje najviša porezna stopa imati izravan učinak na plaće tzv. srednjeg sloja. "To je pokušaj da se potakne i udahne malo zraka općenito u segmentu potrošnje, koji je važan i značajan u BDP-u, kao i u svim državama EU, i da se izađe iz stagnacije u koju smo ušli prije više godina, zbog toga što nam je BDP bio dominantno ili prenaglašeno baziran na građevini, koja i dalje stagnira i teško je očekivati da se oporavi na način da dosegne razinu koju je imala prije 10 godina", objasnio je Milanović.

Istaknuo je da bi mjera vezana uz najvišu poreznu stopu u najvećem dijelu rasteretila plaće u privatnom sektoru, jer je, kaže, tamo zaposleno tri četvrtine onih čiji se dohoci oporezuju po stopi od 40 posto. "Privatni sektor jest i treba biti glavni zamašnjak hrvatskog gospodarstva", naglasio je premijer.

Milanović je priznao da je Vlada pogriješila kad je 2012. prag nakon kojeg se dohodak oporezuje najvišom stopom od 40 posto snizila na 8.800 kuna. "Gledano danas – to nije trebalo napraviti, to je bilo štetno. Radimo, pokušavamo, ne stojimo na mjestu", rekao je Milanović.

Izvijestio je i da Vlada razmatra i dogovara mjere kojima će kompenzirati gubitke jedinica lokalne i područne samouprave, kojima je porez na dohodak najznačajniji prihod.

"Da bi Vlada mogla voditi gospodarsku i politiku konkurentnosti, da bi imala taj instrument u ruci, mora imati mogućnost utjecaja na cijenu rada. To je tako, koliko znam, u svim naprednim državama, a lokalna samouprava bi se više trebala financirati iz poreza kao što je porez na imovinu, porez na promet nekretninama", kazao je Milanović.

Najavio je i još je jednu promjenu – uvođenje praga za obračun PDV-a prema naplaćenoj realizaciji u visini od 3 milijuna kuna ili 400 tisuća eura za sve obrtnike i male poduzetnike. Trenutno su u sustavu koji se vodi prema naplaćenoj realizaciji samo obrtnici, njih 50 tisuća, a s novim izmjenama u sustav bi ušli i mali poduzetnici, njih oko 70 tisuća. Znači, prema naplaćenoj realizaciji za obračun PDV-a u tom sustavu bi bilo 120 tisuća ljudi. Premijer je potvrdio da je ta mjera "izlobirana u EU".

Upitan smatra li sebe osobno i vladu neuspješnom s obzirom na pad BDP-a 11. kvartal zaredom te pad konkurentnosti, Milanović odgovara kako njegova vlada radi, pokušava.

"Svoju vladu smatram iskrenom, jedinom vladom koja, u zadanoj situaciji strukturne stagnacije, u Hrvatskoj može nešto ponuditi. I sigurno jedinim jamcem u borbi protiv korupcije i nezakonitosti. Sve drugo je puno lošije, a mi smo takvi kavi jesmo, ljudi koji mogu pogriješiti, nešto krivo izračunati, ali radimo, pokušavamo", poručio je.

Državni zavod za statistiku objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je BDP u drugom kvartalu pao 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je 11. tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi, dominantno kao posljedica daljnjeg pada domaće potražnje.