U Hrvatskoj je u srpnju promet u trgovini na malo realno pao oštrih 2 posto na godišnjoj razini, što je najveći pad potrošnje od ožujka 2013. godine.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u srpnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno pao za 2,4 posto, dok je realno skliznuo 2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Nakon blagog 0,1-postotnog rasta u lipnju, pad u srpnju najveći je od ožujka 2013. godine, kada je potrošnja potonula 2,1 posto.

Od početka godine potrošnja prilično oscilira. U prva je dva mjeseca stagnirala, da bi u ožujku i travnju porasla. U svibnju je, pak, promet u trgovini na malo potonuo 1,8 posto.

Pad promet u trgovini na malo u srpnju posljedica je slabosti domaće potražnje, ali i potrošnje turista.

„U tom je mjesecu utjecaj turista dosta bitan na kretanje prometa u maloprodaji, a ove je godine, po podacima DZS-a, u srpnju bilo 2,1 posto manje noćenja nego u istom lanjskom mjesecu. Stoga se mogao očekivati određeni negativni utjecaj na kretanja u trgovini na malo“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

S druge strane, domaća je potražnja i dalje dosta slaba, što je posljedica i pada zaposlenosti u prvoj polovini godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Zbog toga pozitivni utjecaji od realnog rasta neto plaća, uslijed deflacijskih pritisaka, ne mogu na dugi rok davati potporu trgovini na malo“, kaže Šantić.

Ističe i kako se skroman optimizam potrošača vidi u slaboj potražnji za potrošačkim kreditima.

„Također, potvrđuje se da osobna potrošnja, koja je ključna za stabilizaciju gospodarskog oporavka, više ne može biti generator rasta, nego to treba biti rast industrijske proizvodnje i izvoza. Međutim, teško da industrijskih sektor sam može pokrenuti gospodarstvo, dok se ne stabiliziraju osobna potrošnja i kapitalne investicije“, objašnjava Šantić.

U osvrtu na podatke DZS-a, analitičari Raiffeisenbank Austria navode, pak, da osim lošijih podataka iz turističkog sektora, doprinos negativnim kretanjima u maloprodaji i dalje dolazi od vrlo slabog tržišta rada, visoke razine potrošačkog pesimizma te nepovoljnih očekivanja glede oporavka hrvatskog gospodarstva.

Poručuju i da ove godine ne očekuju oporavak prometa u trgovini na malo, već blagu stopu rasta od svega 0,2 posto realno.

Nejasna slika na početku trećeg tromjesečja

Prvi značajni podaci za srpanj pokazuju vrlo nejasnu sliku gospodarskih kretanja na početku trećeg tromjesečja, nakon što je nedavno objavljeno da je u drugom kvartalu bruto domaći proizvod (BDP) pao već 11. tromjesečje zaredom.

Jučer je objavljeno da je, nakon lipanjskog pada za 1,7 posto, industrijska proizvodnja u srpnju porasla 1,4 posto na godišnjoj razini. No, današnji podatak o oštrom padu potrošnje ne ulijeva optimizam.

„Rast industrijske proizvodnje generiran je rastom izvoza. Međutim, posljednji podaci ukazuju na usporavanje gospodarske aktivnosti u Europi, što predstavlja ograničavajući faktor i za naš izvoz“, upozorava Šantić.

Ističe i da druge kategorije BDP-a pokazuju slabost – osobna potrošnja, kao najvažnija komponenta gospodarstva, ali i kapitalne investicije, koje će, kaže, biti teško pokrenuti.

„Stoga i dalje ostajem na prognozi o padu gospodarske aktivnosti u ovoj godini za 0,5 posto. Pritom ne očekujem značajnija odstupanja u drugoj polovini godine u odnosu na prvu“, zaključuje Zdeslav Šantić.