Tvrtke u vlasništvu države imale su dobro polugodište. Zaradile su za državu 1,32 milijardu kuna čiste dobiti što je dobra vijest za Vladu jer će i iduće godine moći iz njih povući izdašnu dividendu.
Izdavanja za plaće pala su za gotovo pola milijarde kuna, a oko 400 milijuna kuna je manje i obveza navedenih u bilancama. Zajednički je to rezultat 51 tvrtke i institucije čija izvješća o poslovanju Ministarstvo financija objavljuje na svojim stranicama. Među njima su sva javna poduzeća, Croatia Banka i HPB, regulatori poput Hrvatskog operatora tržišta energije,Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) ili Središnjeg klirinškog depozitarnog društva, ali i INA, Podravka, Petrokemija i Đuro Đaković Holding. Na prvi čini se da je administracija Zorana Milanovića konačno stala na rep samovolji državnih tvrtki i uspjela povećati učinkovitost u mastodontima koji su se doživljavali kao prostor za uhljebljivanje političkih kadrova.
Ipak iza prividnog uspjeha leži rezultat Hrvatske elektroprivrede. Tvrtka koju vodi Tomislav Šerić sama je ostvario 1,28 milijardu kuna neto dobiti, čime je lanjski rezultat poboljšan za 68 posto. Unatoč padu prihoda HEP se prilagodio i uspio povećati pozitivan rezultat. Smanjili su i obveze za pola milijardi kuna što je izazvalo pozitivne reakcije bonitetnih kuća, a o restrukturiranju svjedoči i smanjenje izdvajanja za zaposlene za 46 milijuna kuna. Bez HEP-a sve te tvrtke zajedno donijele su državi samo 50 milijuna kuna neto dobiti, što je 10 puta gori rezultat nego lani. Kao dobar primjer upravljanja valja istaknuti HANDA-u u kojoj su unatoč iznimnom rastu prihoda izdvajanja za zaposlene prepolovili na manje od milijun kuna, pa je agencija umjesto lanjskih 25 milijuna kuna u šest mjeseci 2014. ostvarila 160 milijuna kuna neto dobiti. Tu su i već standardno solidni Janaf, Plinacro i Fina koji iz kvartala u kvartal poboljšavaju rezultate.
Same javne tvrtke, odnosno 21 tvrtka u stopostotnom vlasništvu države imale su oko 316 milijuna kuna neto dobiti i poboljšale rezultat u odnosu na isto razdoblje lani. Međutim zajedno s rezultatom pojačale su i zaduživanja. Stati na kraj prezaduženosti unatoč nastojanjima Vlada ne uspijeva. Najveći problem su cestari na čijim bilancama su zabilježeni krediti kojima su se financirale autoceste. Zadnjeg dana lipnja Autocesta Rijeka Zagreb i Hrvatske autoceste imale su za otplatiti 31,2 milijardi kuna kratkoročnih i dugoročnih obveza, a prihode manje od milijardu kuna, što znači da bi im za otplatu kredita trebalo najmanje 15 godina takvih prihoda bez da i kunu potroše na plaće ili bilo koje druge troškove osim na kamate i rate za podignute kredite.
Najveće neto gubitke prikupile su INA i Petrokemija u kojima država ima djelomično vlasništvo. Ina je ostvarila negativan rezultat i završila polugodište s 260 milijuna kuna neto gubitka, dok je lani poslovala s više od 250 milijuna kuna neto dobiti. Sličan rezultat ima i Petrokemija koja ima 227 milijuna kuna neto gubitka, što je trostruko veći minus od onoga ostvarenog lani. Među javnim tvrtkama gubitaši su prijevoznici kojima glavnina prihoda stiže u turističkoj sezoni. Croatia Airlines, tri tvrtke iz sustava Hrvatskih željeznica i Jadrolinija poslovale su s gubitkom koji se nije popeo iznad 40 milijuna kuna. Iako je riječ o malim iznosima za istaknuti je Pomorski centar za elektroniku. Oni troše za plaće iznos veći od ukupnih prihoda. U prvih šest mjeseci prihodi su im iznosili 2,26 milijuna kuna, a za izdatke za zaposlenike potrošili su 3,26 milijuna kuna, a slično su napravili i godinu ranije.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.HEP je podizanjem cijena opljačkao hrvatske potrošače i tako priskrbio državi nepripadajuću imovinsku korist, ako bi to sveli na period iza WWII, mogli bi to promatrati kao elektrometlu
daj meni takav monopol pa da vidiš zarade.
Uključite se u raspravu