Porezna reforma koju najavljuje ministar financija Boris Lalovac oslobodit će srednji sloj nepotrebnog tereta koji je nepravedno plaćao, a prije svega sloju stanovništva koji najviše troši vratiti dio novca u novčanike. Prema prvim izračunima povećanje raspoloživog dijela primanja ide od 30 do 1400 kuna, ovisno o visini plaće. Idejom Lalovca najviše bi profitirali građani čija su primanja veća od deset tisuća kuna u neto iznosu, a upravo je to sloj koji tradicionalno najviše troši. Na neki način Lalovac bi samo napravio "undo" na potez svog prethodnika Slavka Linića.

Kalkulacije u Katančićevoj 
U sjedištu Ministarstva financija u Katančićevoj ulici još se rade kalukulacije hoće li se porez na dohodak od 40 posto plaćati na primanja veća od 13.000 kuna u neto iznosu ili 13.500 kuna te hoće li se osobni odbitak povećati na 2400 ili 2600 kuna, ali zapravo je riječ o slaganju križaljke koja je važna, ali nije presudna. Bit ove mini porezne reforme jest u tome da je u državnoj administraciji došlo do promjene stanja uma i svijesti da se prevelikim porezima uništila potrošnja.

Tko je bogataš? 
Linić je taj koji je spustio granicu za plaćanje najveće stope poreza na tek 9000 kuna. Tada je poslao poruku da je za njega građanin koji zarađuje 9000 kuna i više bogat čovjek kojem treba izvući 40 lipa na svaku kunu koju zarađuje. Bio je to pogrešan stav jer je time ugušena potrošnja najpotentnijeg sloja kupaca, s ekonomske strane, a s društvene i političke strane Linić je tim potezom izjednačio bogataše koji ostvaruju prihode i do 100.000 kuna mjesečno s onima koji imaju primanja tek nešto veća od prosjeka. Kad se rigidnom pristupu oporezivanja dohotka pridoda i činjenica da je u istom trenutku porez na dodanu vrijednost povećan na 25 posto i ekonomski laik mogao je donijeti zaključak da će prihodi proračuna od potrošnje pasti.

Tada se Linić opravdavao činjenicom da je smanjio stopu zdravstvenog doprinosa. Istine radi, porezom na dohodak uzeto je građanima i do 1000 kuna, a smanjenje zdravstvenog doprinosa za 2 posto, donijelo je olakšanje od maksimalno par stotina kuna. Taj je zdravstveni doprinos na kraju vraćen na 15 posto jer se utvrdilo da sustav zdravstvene zaštite ipak ne može bez dvije milijarde kuna koje su mu oduzete, pa je nakon mini reforme iz 2012. ostao samo veći porezni teret. Nije Linić opteretio građane iz svojeg hira već zbog činjenice da je nategnuti proračun trebao napuniti nakon što je smanjio doprinose. Reakcija građana na previsoke terete bila je drastičan pad potrošnje.U ekonomskoj znanosti o tome svjedoči Lafferova krivulja.

Teorija je to koja je važno mjesto dobila u vrijeme administracije Ronalda Reagana po kojoj su visoke granične porezne stope glavni krivac za nisku štednju, male investicije i pad potrošnje. Laffer kaže da visoke porezne stope destimuliraju ljude da rade i da štede pa država ostvaruje i niže porezne prihode. Gotovo školski primjer Lafferove teorije dogodio se hrvatskom proračunu. Prihodi od PDV-a su pali i nastat će proračunska rupa koja se procjenjuje na dvije milijarde kuna do kraja 2014., a direktna su posljedica smanjenja potrošnje. Zato inicijativa ministra Lalovca u ovom trenutku koliko god je pohvalna djeluje kao vatrogasna mjera i upitno je hoće li postići željeni efekt. Potrošnju je naime uvijek lakše uništiti nego vratiti na staro. 

Kome se smije oduzeti
Upitno je i hoće li Lalovac uspjeti nadoknaditi novu rupu koja će se stvoriti u 2015. nakon što oslobodi srednji sloj dijela poreza. Okvirno je riječ o dvije milijarde kuna koje proračun gubi. PDV se više ne može dizati, a ne bi bilo uputno dizati ni doprinose. Ostaje porez na dobit, odnosno ukidanje reinvestirane dobiti, a to bi značilo da umjesto po zaposlenicima Vlada udara po poduzetnicima i oduzima im jedino olakšanje koje im je početkom mandata dala. Opcija je i smanjiti iznose transfera i pomoći koje iz države idu prema lokalnim jedinicama, ali to je potez koji u predizbornoj godini nijedan političar ne želi povući. Kako se god okrene, ideja ministra Lalovca zaslužuje podršku, ali njezina izvedba bit će izuzetno teška i nekoga u ovoj državi morat će skupo koštati.