Broj građana u blokadi, ali i ukupan iznos neplaćenih dospjelih dugova, uporno rastu. Sredinom godine u blokadi je bilo gotovo 317.000 građana ili 2222 više nego na kraju prvoga kvartala, a dug po tim računima u ta je tri mjeseca uvećan 2,2 milijarde, na gotovo 28 milijardi kuna. Na Zagreb se odnosi gotovo 60.000 blokiranih fizičkih osoba i 8,18 milijardi kuna duga. Iako ispada da je u blokadi svaki deveti radno sposobni stanovnik metropole (svaki 13. gleda li se ukupan broj stanovnika), analiza Fine pokazuje da je problem blokada drugdje i izraženiji.

Među 25 gradova s najvećim dugom građana, udjelom blokiranih u odnosu na broj stanovnika radne dobi (15-64 g.) prednjače Križevci, Čakovec i Sisak. U njima je približno svaki šesti radne dobi u blokadi: u Križevcima 17,4 posto, u Čakovcu 16,2, u Sisku 16 posto. Iznosom duga blokiranih građana izdvaja se i Varaždin, koji je šesti prema ukupnom dugu i ispred je nekih s više stanovnika, poput Zadra, Slavonskog Broda, Pule, Karlovca, Siska, ističu u Fini. Prema prosječnom iznosu duga, pak, prednjače blokirani Vodičani, s prosječnih 338.000 kn, a slijede Samoborci (177.000). U ostalim gradovima s liste top 25 blokirani su prosječno dužni od 53.000 (Sisak) do 159.000 kuna (Sveta Nedelja).