Sankcije koje je Rusija od danas uvela za uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz Europske unije (EU) ne bi trebale imati većeg utjecaja na ukupni hrvatski izvoz u tu zemlju, ali bi mogle jače pogoditi pojedine izvoznike, ocjenjuju u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

U Komori smatraju da će paketom sankcija, kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a, biti ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, u vrijednosti između 20 i 25 milijuna dolara.

Ipak na razini pojedinačnih izvoznika paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji, kažu u Komori.

Istodobno, napominju da će konačne posljedice za izvoz na makro i mikro razini ovisiti o konačnom odabiru proizvoda za koje će biti uvedena zabrana uvoza u Rusiju i o samom trajanju zabrane uvoza. S obzirom da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visoko prerađeni proizvodi, najveće negativne posljedice mogu se očekivati kod izvoza upravo tih proizvoda.

Negativne posljedice očekuju i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko, napominju u HGK.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske je u prva tri mjeseca ove godine u Rusiju izvezeno poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda vrijednih 3,2 milijuna dolara pri čemu najviše umaka, jabuka, kruški i dunja, juha, sladnih ekstrakata, kruha, peciva i mesa.

Po informacijama udruženja Hrvatski izvoznici, tvrtke iz sektora poljoprivrednih-prehrambenih proizvoda koje imaju dozvolu ruske Federalne službe za veterinarski i fitosanitarni nadzor, što je preduvjet za izvoz njihovih proizvoda na rusko tržište, su Cromaris, koji se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki; Ostrea, za preradu i konzerviranje riba, rakova i školjki; Sardina, koja se bavi ulovom, preradom i konzerviranjem ribe te uzgojem proizvoda marikulture, te veliki prehrambeni koncerni Podravka, PIK Vrbovec, Vindija i Belje.

Hrvatske izvoznike u Rusiju pogađaju i sankcije koje je EU uveo Ruskoj Federaciji, a odnose se na ruski pristup europskom financijskom tržištu, embargo na oružje, zabranu izvoza proizvoda dvostruke namjene, osjetljive tehnologije i naftni sektor.

Nema previše hrvatskih tvrtki koje bi izravno bile pogođene tim sankcijama pa se očekuje se da će njihovo poslovanje biti otežano, ali ne i onemogućeno, izjavio je nedavno pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović. Svi ugovori koji su potpisani do stupanja na snagu tih sankcija 1. kolovoza, realizirat će se kako su zamišljeni, a što se tiče budućih poslova, ako se tiču segmenata koji su u režimu sankcija, za njih se neće moći sklapati novi ugovori.

Među najznačajnijim hrvatskim izvoznicima u Rusiju, po podacima HGK, su Pliva, Jadran Galenski Laboratorij, Ericsson Nikola Tesla, Omco Croatia, Podravka, Končar – Energetski transformatori, AD Plastik, Harburg-Freudenberger Belišće, Končar – Mjerni transformatori itd, a uvoznici HEP, MGP, Osram, Biros, Orlando-Vastem, Saponia itd.

Hrvatske tvrtke koje posluju u Rusiji, oglasile su se putem HGK, napominjući da je veliki broj hrvatskih tvrtki u proteklih više od 20 godina ulagao i nastavlja ulagati znatna sredstva i napore u nastup na tržište Rusije kao tradicionalno značajnog trgovinskog partnera. Te se tvrtke nadaju konstruktivnom i učinkovitom rješenju koje neće negativno utjecati na poslovanje hrvatskih tvrtki u Rusiji i gospodarske odnose Hrvatske i Rusije.

EU izvoz hrane u Rusiju dosegnuo 12 milijardi eura

Bilateralni gospodarski odnosi između Ruske Federacije i Hrvatske, nakon ulaska Hrvatske u EU, promatraju se pod prizmom aktualnih političkih odnosa između Rusije i Ukrajine, slijedom toga i odnosa EU – Rusija.

Europska unija i Rusija ekonomski su znatno povezane – udio EU u robnoj razmjeni Rusije s inozemstvom doseže do 50 posto, a EU je treći po veličini partner Rusije, nakon SAD-a i Kine. Rusija predstavlja i drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU-a s udjelom od 10 posto.

Izvoz hrane iz EU-a na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa četiri na gotovo 12 milijardi eura. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća, sira, jakih alkoholnih pića i vermuta te svinjskog mesa.

S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 milijardi eura, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade kao što su ulja, uljarice, žitarice, koža i sl.

Što se tiče Hrvatske, prema podacima DZS-a, ukupna robna razmjena između Rusije i Hrvatske u 2013. godini iznosila je 1,4 milijarde dolara, što je za 23 manje u odnosu na 2012. godinu. Izvoz je iznosio 377 milijuna dolara, što je smanjenje od 10,6 posto, dok je uvoz pao za 26,5 posto te je iznosio 1,06 milijardi dolara.

U prvih pet ovogodišnjih mjeseci hrvatski izvoz u Rusiju na godišnjoj razini povećan je za 15,4 posto, na 704,5 milijuna kuna, dok je uvoz porastao za 6,1 posto, na 2,7 milijardi kuna.

Ruski premijer Dmitrij Medvedev u četvrtak je objavio da je stupila na snagu jednogodišnja potpuna zabrana uvoza većine prehrambenih proizvoda iz Europe i Sjedinjenih Država zbog njihovih sankcija, ali je istodobno poručio da se mogu opozvati u slučaju da EU i SAD pokažu konstruktivni pristup u pogledu sankcija protiv Rusije.

Zabrana se odnosi na govedinu, svinjetinu, perad i mesne prerađevine, ribu i ostale plodove mora, sireve, mlijeko i druge mliječne proizvode, voće, povrće i orašaste plodove iz SAD-a, EU-a, Australije, Kanade i Norveške.