Nagli rast broja hostela koji se dogodio u Zagrebu u zadnje tri godine dobar je zato što je gradu dao novi imidž, otvorivši destinaciju mladima, što bi trebalo pokrenuti i nove sadržaje, a zaposlen je i  značajan broj ljudi. No rast broja hostela s tek 11 u 2011. godini na čak 40 registriranih hostela u 2014. godini nije popraćen razvojem destinacije, Zagreb je još uvijek tranzitni grad u kojem se gosti zadržavaju tek jednu noć. Ponuda je nadmašila potražnju, a u hosteling su ušli i poduzetnici bez predznanja i iskustva o turizmu, što je pak spustilo cijene kreveta i srušilo kvalitetu i imidž svih hostela. Zbog svega toga se možda već ove zime očekuje “čišćenje” tržišta, tvrde vlasnici i voditelji vodećih zagrebačkih hostela koji su se ovog proljeća okupili u strukovnu Udrugu. U Udruzi hostela Grada Zagreba trenutno je 20 hostela, otkriva predsjednik udruge Niko Skrivaneli iz Shappy Hostela.

“Cilj nam je razmjena informacija između članova, posebno u vidu savjeta onima koji tek ulaze na tržište, ali i zajednički nastup prema različitim institucijama koje su nam potrebne kao podrška. Tako smo primjerice ušli u članstvo skupštine Turističke zajednice Grada Zagreba, što je značajan korak u zajedničkom naporu da razvijemo destinaciju koja će živjeti cijele godine”, kaže Skrivaneli. 

Naime, gosti u zagrebačkim hostelima borave u prosjeku samo jednu noć, i Zagreb im služi kao usputna stanica za more. Zbog toga sezona traje kao i na Jadranu, uz popunjenost od oko 20-30 posto, što je daleko ispod razine profitabilnosti.

“Cijene su nam u tri godine pale za oko 40 posto, cijena kreveta u hostelima sa 160 kuna pala je na oko 100 kuna, a zimi je i niža. Novi hosteli koji se otvaraju nemaju ispod 30 kreveta, poduzetnici vide turiste da hodaju Zagrebom ljeti i otvore hostel, no mnogi ne razmišljaju kako će se napuniti zimi,”, kaže Ivan Cvitković, direktor Hostela Taban.

Goran Osredečki, vlasnik Chillout hostela smatra da je čišćenje tržišta već započelo jer su se lani u Zagrebu već zatvorila četiri hostela. 

“Preživjet će oni koji imaju dobru lokaciju, restoran, kongresnu dvoranu, i nekoliko privatnih soba za voditelje grupa. To su osnovni uvjeti za “prezimljavanje” koje je svima bolna točka jer cijene drastično padaju”, kaže Osredečki.

Paradoksalno, ako prežive, zagrebački hosteli ostat će europska krema. “Zagrebački hosteli trenutno su najkvalitetniji u Europi, ako se gledaju recenzije gostiju na portalima, otkriva Ante Grancarić, marketing i event manager Hostela Swanky Mint, navodeći da izazova u poslovanju ima jako puno, od radnog vremena do ljetnih radova.

“U Zagrebu usred kolovoza pola toga je zatvoreno, od klubova do muzeja do trgovina. Ako se želimo baviti turizmom, onda se ne može dogoditi da muzeji ne rade u ponedjeljak, ali ni u utorak jer je praznik. Mesnička se kopa i to će trajati do listopada, to si jedna turistička destinacija ne može dozvoliti”, ističe Grancarić.