Aktualne cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj vratile su se na razine s kraja 2004. godine, no ni uz takav osjetan pad cijena nema naznaka promjena na zamrlom tržištu nekretnina, čije oživljavanje prvenstveno ovisi o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada te s tim povezanom ekonomskom i financijskom raspoloženju kućanstava.
Višegodišnja tendencija smanjivanja cijena stambenih nekretnina nastavila se krajem prošle te početkom ove godine, na godišnjoj razini cijene su prosječno pale za još 12 posto.
Tako je krajem 2013. kumulativni pad postignutih cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj s njihovih najviših razina, dosegnutih 2008., iznosio oko 30 posto, podaci su iz najnovije publikacije Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost".
Pritom se napominje kako tražene cijene stambenih nekretnina mjerene tržišnim indeksima upućuju da je kumulativni pad u tom razdoblju bio nešto manji (oko 20 posto), no s obzirom na usklađivanja traženih i ponuđenih cijena, koja su uobičajena u pregovaračkom procesu pri kupoprodajama, navedena je cjenovna korekcija realna.
Ta je korekcija, navode analitičari središnje banke, u cijelosti poništila snažan rast cijena zabilježen u pretkriznom razdoblju vrativši ih na razine s kraja 2004.
Budući da će očekivanje daljnjeg pada, uz niske razine potrošačkog optimizma, nastavljati vršiti pritisak na korekciju cijena, ocjenjuje se kako je nastavak takvih kretanja na tržištu nekretnina izgledan i u ostatku godine.
Rastuća nezaposlenost i smanjenje dohotka raspoloživog za potrošnju i investicije kućanstava u uvjetima još uvijek visoke neizvjesnosti glede ekonomskog oporavka nastavili su odgađati planove za kupnju ili izgradnju stambenih jedinica. Uz to, nesklonost novom stambenom zaduživanju i intenziviranju investicijske aktivnosti stanovništva dodatno je pojačana još uvijek prisutnim očekivanjima nastavka cjenovne korekcije u budućnosti.
Pritom potražnju kućanstava za novim stambenim kreditima nisu stimulirale ni blago niže kamatne stope banaka. Stoga će, unatoč i nadalje povoljnoj financijskoj dostupnosti stanova, oporavak tržišta nekretnina nastaviti primarno ovisiti o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada te povezanom ekonomskom i financijskom raspoloženju kućanstava, zaključuju analitičari središnje banke.
Odražava se to i na kretanje stambenih kredita kod banaka, koji su, po zadnjim podacima HNB-a, krajem svibnja iznosili 60,5 milijardi kuna, što je udio od 47,6 posto u ukupnim kreditima stanovništvu.
Taj iznos stambenih kredita je za 974 milijuna kuna manji nego u prošlogodišnjem svibnju, a za 2,8 milijardi kuna manji nego krajem svibnja 2012.
Pritom je 92,5 posto iznosa stambenih kredita s valutnom klauzulom – vezani uz eure 35,2 milijarde kuna, a uz švicarski franak 20,7 milijardi kuna. Samo 4,5 milijarde kuna je kunskih stambenih kredita bez valutne klauzule.
Uzlet stambenog kreditiranja u Hrvatskoj počinje negdje od 2005. godine, dok je najviši nominalni iznos stambenih kredita, ne računajući utjecaje tečaja, bio krajem 2011. kada je iznosio 63 milijarde kuna.
Krajem 2004. građani su kod banaka imali 21,7 milijardi kuna stambenih kredita, godinu kasnije 28,1 milijardu, da bi se taj iznos krajem 2006. povećao na 38,2 milijarde, a koncem 2007. na 47,4 milijarde kuna.
Znatan porast zabilježen je i tijekom 2008. godine, na 55,1 milijardu kuna krajem te godine, a ta je razina tek malo povećana do kraja 2009. da bi krajem 2010. dosegla iznos od 60,9 milijarde kuna, na kojem je otprilike i danas.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.izgradnja tvornica treba još veći angažman građevinskih tvrtki…
Za sada cu ti samo reci da imas odlicnu robu.Ne znam u koga nabavljas ali cuvaj ga ko zjenicu oka svoga.
A sad salu na stranu. Gradnja tvornica. Ajde super vidis ponesto o tome znam mislim na tvornice i proizvodnju opcenito. Kako reindustrijalizirat zemlju kojoj je industrija unistena vec 20 godina?? Sto bi se proizvodilo u tim tvornicama? Tko bi osmislio proizvode i znao ih realizirati? Evo ti primjer. Jugoturbina(mislim da se tako zvala) je svojevremeno imala zaposlenih 200 inzinjera!!!! Danas mislim da skupa sa cistacicama nema 50 zaposlenih. Prodali su svicarcima firmu,a oni su odma zatukli proizvodnju. Sada rade nesto malo popravke,ali od proizvodnje ni p mada se hvale kako mogu napravit space shuttle I sto da netko sada odluci otvorit tvornicu u Karlovcu koja bi se bavila onim cime se bavila jugoturbina. Izgubljeno 20 godina. Tko ce prenijeti iskustvo i stavit takav jedan projekt na noge. A pored toga odakle lova?? Mozda od poreza na nekretnine???
[/quote]
o tome što i kako proizvoditi uopće ne trebate brinuti, brinuti tuđu brigu, jer to je briga poduzetnika koji ulaže i riskira svoje novce.
vaša – kao i moja briga – svodi se na glasanje za političku opciju koja će prestati blokirati investicije, koja će slomiti i uništiti svu administraciju koja blokira investicije, i koja će poreze dovoljno sniziti da se IŠTA isplati raditi (osim čistog reketarenja i lihvarenja).
mogu se složiti s vama da je dosta toga uništeno, nepovratno i šteta je tolika da će trebati generacije da se nadoknadi. no drugog puta nema, tj.jedini drugi put je afrika, u kojoj smo već sada, i u kojoj ćemo biti to dublje što će se reindustrijalizacija daljnje blokirati. no baš čitam u jednim stanim novinama kako se i najrazvijenije afričke zemlje počinju sve više industrijalizirati…
sa smjerom kojim smo išli zadnjih 20 godina došli smo do europskog dna. ni rumunjsku ni bugarsku više ne uspoređuju s nama, jer su nas dobrano prešišali, nego samo albaniju, i to u korist albanije. standard nam drži samo rasprodaja prirodnih dobara i trošenje stečevine prijašnjih generacije. sada kad smo dosegnuli europsko dno ostaje samo doći do svjetskog dna.
@Twixer
Zamisli, ti prodjes cijeli faks i utrosis nekoliko godina svog zivota na bubetanje besmislenih definicija a sve bitno sto trebas znati o ekonomiji mozes sazet u strip koji procitas za sat vremena. I jos je zabavan, za razliku od faksa. I besplatan, no to nije dobro jer to ne povecava BDP:
Vaš link …[/url]
Da mi je kojim slucaejm Grcic bio profesor, sigurno bih na predavanjima citao stripove. 🙂
Ja nisam zavrsio faks u Hrvatskoj, dakle nisam potrosio nekoliko godina na bubetanje basmislenih definicija.
Nazalost i 20 godina nakon sto je internet postao dostupan svima, Hrvatsko skolstvo se zasniva na memoriranju mase nepotrebnih podataka. Koji se inace u manje od 10 sec mogu naci na netu.
@Twixer
Zamisli, ti prodjes cijeli faks i utrosis nekoliko godina svog zivota na bubetanje besmislenih definicija a sve bitno sto trebas znati o ekonomiji mozes sazet u strip koji procitas za sat vremena. I jos je zabavan, za razliku od faksa. I besplatan, no to nije dobro jer to ne povecava BDP:
Vaš link …[/url]
Twixer:
Trosi u skladu sa svojim mogucnostima i radi da bi sebi i svojoj obitelji omogucio visu kupovnu moc u buducnosti.
fantom:
Tebe kao da su Marx, Engels i Ljubo Jurcic ucili ekonomiji.
Po meni , glavni uzrok propadanja gospodarstva su preveliki porezi , najveći na svijetu , čak 572 razna.
Investitori jednostavno ne žele investirati da bi plaćali tako velike poreze.
Svakodnevno uvode i nove poreze , neke čak i retroaktivno.
Što su veći porezi to je gospodarstvo sve lošije i lošije.
Osobno trošim sve manje i manje jer ne želim plaćati tolike poreze.
Osobno radim i zarađujem sve manje i ne investiram jer ne želim da većinu zarade dam parazitima .
Nekretnine više ne kupujem jer ne želim plaćati porez na nekretnine.
U banci ne štedim jer ne želim plaćati porez na štednju.
Dionice više ne kupujem jer ne želim plaćati porez 20 % + 12 % + prirez 18%
Uključite se u raspravu