Tri projekta Hrvatskih cesta u Dalmaciji spremna su za kandidiranje sufinanciranja iz fondova Europske unije – most Čiovo sa spojnim cestama, dio splitske obilaznice od Kaštel Starog do Kaštel Sućarca/Kaštel Gomilice i obilaznica oko Vodica, objavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture.

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić kazao je kako kroz Operativni program EU-a Promet 2007-2013. Hrvatska ima priliku iz EU fondova privući 80 milijuna eura, koji moraju biti potrošeni do studenoga 2016. godine. Dodaje da će najveći dio tih sredstava uzeti Hrvatske ceste te da su tri navedena projekta za to spremna jer su propisno vođena i dokumentirana.

Kako je objasnio, HC usporedo s natječajima za realizaciju triju projekata aplicira za sufinanciranje iz EU fondova, s velikom vjerojatnošću da će ta sredstva i dobiti.

Za sva tri projekta moguć je udio sufinanciranja iz europskih fondova do 80 posto.

Troškovi projekta most kopno-Čiovo procjenjuju se na 32 milijuna eura. Početak radova moguć je krajem godine uz rok izgradnje od dvije godine.

Za dio splitske obilaznice od Kaštel Starog do Kaštel Sućarca/Kaštel Gomilice pocjena troškova projekta je 37,1 milijun eura, planirani početak gradnje je listopad ove godine uz dvogodišnji rok izgradnje.

Taj je rok upola manji za obilaznicu oko Vodica vrijednu procijenjenih 8,8 milijuna eura koja bi se također trebala početi graditi na jesen s rokom izgradnje od godinu dana.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, koji je bio na konferenciji, kazao je da je riječ o projektima od iznimnog značaja koji će bitno poboljšati kakvoću života tamošnjeg stanovništva.

Najavio je da će Vlada u razdoblju koje slijedi, javnost "bombardirati" projektima pripremljenim za bespovratno sufinanciranje iz europskih fondova, koje je, po njegovim riječima, pripremala dvije godine.

Što se tiče pelješkog mosta, ministar Hajdaš Dončić podsjeća da je studija predizvodivosti pokazala da je most najbolje rješenje za povezivanje krajnjeg hrvatskog juga s ostatkom zemlje te da slijede izrada studije izvodivosti, ishođenje građevinske dozvole i potvrda glavnog projekta pa tek onda finalni razgovor o mogućnosti postotka sufinanciranja za sredstva EU-a u njegovoj izgradnji.