Iako nije najveći, zasigurno jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara je Boris Drenški iz Rusnice koja se nalazi između Pregrade i Huma na Sutli u Zagorju sa svojom vinarijom Bodren.

Drenški je svoju "globalnu" prisutnost započeo 2008. godine kada se sa vlastitim predikatnim vinima, ledena berba, pojavio na jednom od najznačajnijh vinskih smotri u svijetu, britanskom London Wine Fairu, kojeg organizira najpoznatiji globalni vinski magazin Decanter,  gdje se odmah okitio zratnim medaljama. Prisutnost u Londonu nastavljena je i narednih godina, a Drenški s ponosom pokazje prepuni zid najviših svjetskih odličja u svojoj kušaonici u Rusnici čiji broj je već premašio 20. "Vinarstvom se bavim niz godina iz hobija, a kako sam procijenio da s količinama i podnebljem teško mogu konkurirati u segmentu klasičnih vina, odlučio sam se za predikatna vina. Grožđe zagorskih brežuljaka zbog mikroklimatskih uvjeta sadrži visoki postotak kiseline što se ističe kao nedostatak suhih vina.

Upravo to sam iskoristio kao prednost za proizvodnju predikatnih, ledenih vina u kojima kiselina razbija slatkoću i smanjuje dojam težine, a vina čini svježim i dopadljivim", objašnjava ovaj poduzetnik čija vinarija je dobila ime po prvim slovima njegovog imena i prezimena. Bodrenovi vinogradi se protežu na šest lokacija na ukupno nešto više od pet hektara u Zagorju. Kaže da ne planira daljnije širenje jer da to više ne bi bilo optimalno za brigu oko vinograda koje ledena berba zahtjeva. Naime, takva berba se odvija kada temperatura dosegne minus sedam stupnjeva celzijusovih, uzglavnom u siječnu ili veljači, a ima godina kada se takva temperatura može dostići samo noću. U slučaju da nema niskih temperatura, nema niti berbe. Drenški objašnjava da berbu do sada nije uspio obaviti samo jednom.

No, osim "previskoh" zimskih temperatrua, veliki problem za urod su i ptice koje nemilice pustoše vinograde, posebno one u kojima je na trsovima ostalo grožđa za zimsku berbu nakon što se "normalni vinogradi" isprazne u redovnim berbama tijekom rujna. Bodren je u svoje vinograde, oko 30 tisuća trsova, do sada uloži više od 1,5 milijuna kuna, a u čemu mu je svojedobno pomogao i povoljni kredit HBOR-a. Godišnje dobije oko tri do pet tisuća litara predikatnog vina, a što je dostatno za 20-ak tisuća bočica od 0,25 litara. Kako je za proboj na sve zahtjevnije tržište potraban snažan brend, Drenški puno pažnje, ali i novca, ulaže u marketing. U tome mu je pomogla i bespovratna potpora Ministarstva poduzetništva i obrta u sklopu Poduzetničkog impulsa od 63 tisuće kuna za razvoj marketniških aktivnosti. Dobiveni novac će mu pomoći da unaprijedi dizajnerska rješenja svojih boca i popratnog markentiškog materijala te da osigura prisutnost na ključnim sajmovima. "Kada sam nedavno izračunao koliko vina prodam, a koliko "plasiram" u promociju, došao sam do zaključka da od 20-ak tisuća boca na tržištu završi svega trećina.

Sve ostalo otiđe na promocije, kušanje i ostalo. No, to je nužno jer nije realno očekivati da će netko platiti 20 do 50 eura za bočicu ako ne zna što zapravo kupuje", objašnjava Drenški. Njegov godišnji prihod kreće se na razini od pola milijuna kuna godišnje, ali očekivanja za naredno razdoblje su velika. Probne serije Bodrenova vina već sada idu u Kanadu, Veliku Britaniju, Švedsku i Kinu. U svim tim zemljama Drenški ima svoje zastupnike. Da se radi o vrhunskom proizvodu, mogla se tijekom lipnja uvjeriti i krema svjetskog jet seta koja se okupila na vjenčanju dinastije Hearst u Dubrovniku. Naime, hrvatski organizator vjenčanja je američkoj event menadžerici ponudio najbolje i najluksuznije što Hrvatska ima, a među inim i Bodrenovo vino. Iako na prvi pogled interes nije bio velik, nakon saznaja o Decanterovu zlatu, a nakon toga i degustacije, menadžerica je ipak odlučila naručiti 20 boca. Odmah nakon toga su i dubrovački ugostitelji naručili dodatna dva sanduka Bodrenova vina za svoju biranu klijentelu. 

Udruga vinara

Stvaranje regionalne marke

Bodren je jedna od viđenijih članova Udruge vinara Pregrada kao i županijske vinske udruge s kojima ozbiljno radi na stvaranju vrhunskog vina. "Ako je Dalmacija poznata po plavcu, Istra po malvaziji, Slavonija po graševini, a Zelina po kraljevini, ne vidim zašto ne bismo i mi u Zagorju mogli stvoriti prepoznatljivu regionalnu marku vina. Plan je da napravimo kvalitetno do vrhunsko vino koje bi bilo specijalizirano za gemišt. Radilo bi se o miksu autohtonih zagorskih sorti grožđa koje bi se po standardiziranom postupku pretovorle u prepoznatljivi brend.