Split i Ploče zatečeni su jučerašnjom odlukom Vlade da se tamošnje luke neće više razvijati u svim segmentima u kojima su uspješne.
Specijalizacija šest glavnih luka od posebnog gospodarskog interesa za Hrvatsku, a među njima i ove dvije, postaje prema Strategiji pomorskog razvoja Hrvatske od 2014. do 2020. preduvjet za daljnja ulaganja u lučki sektor. Hrvatska je prema tom dokumentu premalo područje i tržište da bi država poticala razvoj sličnih luka, pa će kontejnerski promet ubuduće podupirati samo u Rijeci i u Pločama. U Rijeci, gdje slijede ulaganja u novi kontejnerski terminal, država želi i promet tekućeg tereta. No, u Pločamama, gdje su u tijeku investicije i u tom segmentu, favorizirat će se samo još promet rasutog, ne i tekućeg tereta. Split će se dalje razvijati kao Ro-Ro i putnička luka, te pristanište velikih kruzera,.
Sličan status dobiva i Zadar koji će se razvijati kao luka polazište, a poticat će i njezin razvoj u privlačenju novih tehnologija i posebnih tereta. Dubrovnik ostaje luka velikih kruzera, a Šibenik luka za manje kruzere, butik brodove i mega jahte. Smanjenju značaja njihove luke u teretnom prijevozu Splićani su se otvoreno usprotivili. Svojim terminalima u Vranjičko-solinskom i Kaštelanskom bazenu ostvaruju promet kao Ploče, pa su i u postupku izrade Strategije od Vlade tražili specijalizaciju luke i u tom segmentu. Milan Blaževski, ravnatelj Lučke uprave Split, navodi da je lani prekrcano 3,1 milijuna tona tereta, što Split stavlja na drugu poziciju iza Rijeke. Ističe i da je Split već specijaliziran kao luka s velikim rashladnim kapacitetima, po kojima je na vodećoj poziciji, a posebnu ulogu ima i u prometu žitaricama.
Ploče, pak, ostaju nezadovoljne zbog ignoriranja njihove uloge u prometu tekućeg tereta, na koji se u posljednje vrijeme sve više fokusiraju. Luka Ploče tako je lani pokrenula ulaganje u gradnju terminala za tekuće terete vrijednog 30 mil. eura, a direktor Ivan Pavlović je najavio i gradnju LNG terminala. "Rijeka i Ploče nisu konkurencija jedan drugome. Dovoljno su udaljeni da svaka ima prostora za sve vrste prometa i ne treba ih ograničavati u razvoju", ističe Pavlović. Ministar Siniša Hajdaš Dončić pojašnjava da cilj specijalizacije nije ograničiti razvoj, nego definirati što će država pomagati. Strategija ima važnost i stoga što će biti dio drugih prometnih strategija.
Strateški plan za glavne luke do 2020.
Rijeka – kontejnerski i tekući teret
Ploče – kontejnerski i rasuti teret
Dubrovnik – veliki kruzeri
Split – putnički promet i veliki kruzeri
Šibenik – prihvat ekskluzivnih butik brodova i megajahti
Zadar – "home port" za putnički promet, kruzeri
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.@e_tugo,
“ Rasprodaja je siguran znak pomanjkanja znanja ”.
Siguran sam da će SDP+HNS Kukuriku Vlada sa svojim drugarima sve rasprodati , pojesti , popiti i posrati.
A dug će i dalje ostati.
To su već dokazali više puta.
Od 45. do 90.
Od 2000. do 2003.
Od 2011. do 2014.
Bilo bi zanimljivo izracunati koliko je do sada drzava ulupala/sprzila novaca u gore navedene tvrtke, koliko je clanova rodbine zaposleno u zadnjih 10ak godina, koliko ima viska zaposlenih, koliko imaju poreznih dugova, obveza prema radnicima i koliko su konkurentni na trzistu.
P.S. jos bi se dali naci nekoliko tvrtki koje bi mogle na ovaj popis.
@pero
Stavimo na stranu trenutne financiske poteskoce drzave i rijesavanje problema rasprodajom(slazem se da je fundamentalno ovakvo “rijesavanje”(odgadjanje) problema neodgovorno i pogresno).
Dali bi ove tvrtke da je stanje financiski stabilo trebale ostati u drzavnome vlasnistvu? (nebi, sve to treba privatizirat a zadrzat manjinske udjele, trziste regulirat i/ili subvencionirat kao npr jadroliniju i ostale brodske operatere a ne kroz vlasnistvo vodit politiku)
Ako se vec prodaje dali je bolje sad dok novca na trzistu ima a investitori nemaju kamo ulagat(cak se i hrvatska zaduzuje za 4,5%) ili cekat novu krizu za koju godinu kada ces placat da netko preuzme(restrukturirat utuci lovu da se moze uopce prodat)
Uključite se u raspravu