Predsjednik Uprave Nove ljubljanske banke Janko Medja u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o dobrim rezultatima banke u 2014., restrukturiranju koje i dalje traje te odlasku s hrvatskog tržišta na kojem, kako kaže, loše posluju. 

U Sloveniji provodite restrukturiranje poslovanja, krećete s time i u Srbiji, ali u prvom kvartalu zabilježili ste 28,6 milijuna eura neto dobiti na razini grupe. Znači li to da je za stabilnost banke najgore prošlo?
Nastavili smo s dobrim rezultatima u ovom razdoblju. Očekujemo dobar rezultat u prvoj polovici godine. Iako ne mogu govoriti u brojkama dobit prije oporezivanja bit će veća nego ona u prvom kvartalu. Lani smo imali ogroman neto gubitak pa će na godišnjoj razini rezultat biti izvrstan. Restrukturiranje radimo u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori kroz smanjenje tržišta i približavanje klijentima te uvođenjem novih proizvoda, ali i kroz izlazak iz nekih zemalja i poslova. Makedonija dobro radi, a Srbija je imala velike gubitke na kreditima poduzećima.

Kako stojite s lošim kreditima, a kako s potražnjom za novim plasmanima? U prvom ste kvartalu otpisali i rezervirali 21,4 milijuna eura, što je ipak 37 posto manje nego lani.
Stabilna je razina, ali još uvijek imamo 25 posto udjela loših kredita u portfelju. Neće im udio više rasti, a u idućim godinama će se postupno i smanjivati. Projekcija je da će padati jedan do dva posto godišnje. Ipak, najvažnije je da je čak 70 posto loših kredita pokriveno rezervacijama. Ostaje još 800 milijuna eura kredita koji nisu rezervirani, ali uz njih je vezano jako puno kolaterala pa ne očekujemo prevelike probleme po tom pitanju. Prva polovica 2014. donijela par pozitivnih vijesti jer smo uspjeli restrukturirati nekoliko velikih loših kredita kod tvrtki koje još posluju. 

Je li u planu privatizacija banke i koliko će na odluku o tome utjecaja imati pobjeda Mira Cerara u Sloveniji? Javljaju li se zainteresirani investitori?
Nisam politički analitičar, ali očekujem da će uvjeljiva pobjeda Mire Cerara donijeti Sloveniji stabilnost. Nedostajala nam je politička stabilnost što je utjecalo na uspjehe na međunarodnim tržištima. Slovenija se obvezala da će banku privatizirati do 2017., a da će zadržati maksimalno 25 posto plus jednu dionicu. Unatoč tomu nema konkretnih planova za privatizaciju banke. Naravno, s novom Vladom situacija se možda i promijeni. Investitori čekaju odluku Slovenije i stabilizaciju ekonomije u državi. Imali smo ipak pozitivnu priču s izdanjem obveznice koju smo prodali uz kupon od 2,875 posto, što je dobro i u usporedbi s drugim bankama. 

Što kanite s novcem od prodaje 10 posto udjela u Mercatoru? Dobili ste gotovinu ili ste na neki način kompenzirali?
Za dionice Mercatora dobili smo novac u gotovini koji za likvidnu banku nije ogroman novac. Tražimo dobre projekte u koje ćemo ga uložiti.

Nova ljubljanska banka u Hrvatskoj je sinonim za nerazriješene poslove sa štedišama Ljubljanske banke. Osim sudskih sporova koji se vode, jeste li imali u planu neki drugi način rješavanja problema stare devizne štednje?
Mnogi ljudi ne razumiju da je NLB ustanovljena 1994. i da se ne može baviti problemom koji je ostao uz staru Ljubljanjsku banku i pitanje je sukcesije. Ne možemo se opredijeliti niti utjecati na strategiju rješavanja tih problema. 

S druge strane, koliko je Ljubljanska banka izgubila na potraživanjima od hrvatskih poduzeća?
Isti je odgovor kao i za štednju. Nova ljubljanska banka nije povezana s tom imovinom niti potraživanjima nastalim po kreditima.

Svojedobno je NLB želio ući na bankarsko tržište Hrvatske. Jeste li odustali zbog percepcije NLB-a?
To su bili planovi Uprava koje su radile prije mene, ali u ovom trenutku takvih planova nema. NLB je primio potpore od Europske komisije i stoga ne smije biti agresivan u M&A operacijama. Zato ne planiramo ulazak na hrvatsko tržište. 

Na našem ste tržištu prisutni kroz leasing, faktoring i poslovanje s nekretninama: dio vaše grupe su Optima Leasing, OL Nekretnine i Prvi faktor. Kako vam idu hrvatski poslovi?
Te tvrtke rade loše i stvaraju gubitke. U novoj strategiji NLB-a definirali smo ih kao 'non core' poslove i bit će prodani ili zatvoreni. Neće se to dogoditi preko noći nego u dužem razdoblju. 

Poker je najbolji trening za bankara

Sada se govori puno o povezivanju poduzetnika u regiji… Sudjelovali ste na Summitu100. Kakve su Vaše impresije?
Imamo puno sličnosti i zajedničkih interesa, ali jedan od njih je da ne želimo biti skupa. Ipak u regiji trebamo raditi zajedno naročito na prometnoj infrastrukturi koja podrazumijeva ogromne projekte. Luke i željeznice su projekti koji bi mogli donijeti multiplikativne učinke na gospodarstva regije. 

Priča se da ste dobar pokeraš, sudjelovali ste na pokeraškim turnirima. Koriste li vam te vještine u vođenju banke?
Treba promjeniti percepciju pokera. To je igra koja je čisti risk menagment ako se igra s ciljem da se na dugi rok ne izgubi. Zato ja mislim da je takava igra najbolji trening za bankara.