Što Ministarstvo poljoprivrede trenutno radi u vezi realizacije Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske u razdoblju 2014. – 2020? Kako resorno ministarstvo priprema ruralna područja RH za uspješnu provedbu mjera koje će potaknuti ruralni razvoj i omogućiti podizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u RH?

Počevši od potencijalnih korisnika, preko lokalne i regionalne razine, pa sve do konzultanata i akademske zajednice te ostalih čimbenika ruralnog razvoja, svi željno iščekuju pozitivne odgovore na ova važna pitanja, kao i pojačane aktivnosti od strane Ministarstva poljoprivrede. Svjedoci smo kako danas u Hrvatskoj imamo zabrinjavajući jaz između očekivanja, ali i kvalitetnih inicijativa koje se Ministarstvu poljoprivrede redovito dostavljaju s regionalne i lokalne razine te od strane ostalih relevantnih subjekata u odnosu na (ne)spremnost i kontinuirano kašnjenje resornog ministarstva po pitanju aktualnog i budućeg trenutka za ruralni razvoj. Nacrt Programa koji je prije dvije godine aktualni ministar poljoprivrede s punim pravom ocijenio najvažnijim dokumentom u okviru djelokruga Ministarstva poljoprivrede još uvijek nije dostavljen Europskoj komisiji na odobravanje, a vrlo dobro je poznata činjenica kako dostupna sredstva imaju za cilj uvelike ojačati poljoprivredna gospodarstva u RH te povećati njihovu konkurentnost, naravno uz pretpostavku kako svi akteri moraju biti spremni za provedbu.

Ministarstvo poljoprivrede najavilo je kako će nacrt Programa biti dostavljen Bruxellesu do kraja srpnja, nakon čega slijede službene konzultacije unutar službi u glavnim upravama EK, dostava komentara na Programa službama u resornom ministarstvu, ugradnja istih u Program, te konačna procedura odobravanja Programa od strane Komisije. Znamo kako se tek službenim odobravanjem Programa Hrvatskoj otvara blagajna Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) u okviru 333 milijuna eura godišnje koje će široki krug budućih korisnika moći realizirati u okviru 16 ruralnih mjera. Također, tek odobravanjem Programa moći će se realizirati i prebacivanje sredstava iz ovog fonda u svrhu "pojačavanja" omotnice za izravna plaćanja za poljoprivredna gospodarstva. Ministarstvo poljoprivrede najavilo je prve natječaje za nekoliko mjera unutar Nacrta Programa za jesen 2014., nakon nekoliko neuspješnih najava kako će isti natječaji biti raspisani u 1., odnosno 2. kvartalu 2014.

Prigovori ministarstvu 
Trenutno se zaključuje izrada provedbenih pravilnika za pojedine mjere, nakon čega slijedi akreditacija Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za provedbu ruralnih mjera, a nakon toga i otvaranje prvih natječaja. Tijekom izrade provedbenih pravilnika resorno ministarstvo suočava se s velikim brojem prigovora pojedinih dionika koji nisu bili uključeni u rad povjerenstava te nisu dobili niti nacrte pravilnika na uvid kako bi mogli dostaviti komentare.Iz iskustva provedbe mjera ruralnog razvoja u zemljama EU, ali i RH u pretpristupnom razdoblju, možemo zaključiti kako će buduće uspješno povlačenje sredstava EU uvelike ovisiti o nizu priprema koje je resorno ministarstvo već trebalo realizirati. Bez obzira na daleko povoljnije uvjete koje budući Program ruralnog razvoja kroz EAFRD pruža budućim korisnicima u odnosu na pretpristupni program IPARD program još uvijek nisu realizirani svi preduvjeti kako bi spremno dočekali provedbu i povukli dostupna nam sredstva.

Razina informiranosti i edukacije budućih korisnika, ali i institucija uključenih u provedbu u velikoj mjeri definira korištenje sredstava ruralnog razvoja. Na ovaj detalj su većina županija, kao i lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) ukazivali već prilikom netransparentne javne rasprave koju je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo po pitanju izrade Programa ruralnog razvoja. Rezultat je bio samo formalno formiranje županijskih timova za informiranje korisnika, ali njihova edukacija od strane resornog ministarstva još uvijek nije na potrebnoj razini što potvrđuje niska razina komunikacije u okviru izrade provedbenih pravilnika. Istovremeno, potrebno je prenijeti informacije na korisnike i druge dionike uključene u provedbu i programiranje jer kašnjenje u promidžbi dovodi do nepripremljenosti korisnike za prve natječaje te se očekuje daleko veći angažman od strane Ministarstva poljoprivrede u okviru povećanja spremnosti pojedinih institucija.

Slaba komunikacija
Zadaća resornog ministarstva trebala bi biti također i priprema indikativnog popisa projekata, uključujući vrstu i vrijednosti projekata, te kontinuirana analiza istog. Posljednji popis projektnih ideja izrađen je, na inicijativu Udruge konzultanata za ruralni razvoj, prije godinu dana, a od tada su se kriteriji unutar mjera više puta mijenjali, te ovog trenutka, bez obzira na skoru provedbu mjera, Ministarstvo poljoprivrede još uvijek ne raspolaže s indikativnim popisom budućih projekata niti komunicira s potencijalnim korisnicima izravno.Nadalje, vrlo važan segment provedbe su kapaciteti institucija u funkciji pomoći i servisiranja pri pripremi i izradi prijavne dokumentacije. Do sada u okviru provedbe ruralnog razvoja u RH glavnu ulogu su imale profilirane regionalne razvojne agencije i konzultantske kuće.

Kako nas u okviru Programa ruralnog razvoja RH u razdoblju 2014. – 2020. očekuju sredstva koja su i do 10 puta izdašnija u odnosu na pretpristupno razdoblje, ali su nam također istovremeno dostupna i izdašna sredstva iz drugih fondova EU, isto će jasno definirati subjekte koji će biti u službi ruralnog razvoja i daleko većeg broja projekata koje treba kvalitetno pripremiti. Od Ministarstva poljoprivrede se očekuju aktivnosti u smjeru povećanja spremnosti prije svega (Poljoprivredne) Savjetodavne službe čija uloga u dosadašnjoj provedbi mjera ruralnog razvoja nije bila prepoznatljiva, te je tijekom 2013. godine u okviru natječaja za mjeru 101 u sklopu IPARD programa sudjelovala u pripremi samo 6 prijava poljoprivrednih gospodarstava (od ukupno 193 prijave koje su pristigle u APPRRR u okviru natječaja), a u 2014. godini njezina uloga u izradi prijava svela se tek na jedan projekt od ukupno 94 prijave. 

Primjedbe EU stručnjaka
Neizbježna je nadalje i uloga LAG-ova, a trenutno se ove udruge nalaze u fazi izgradnje vlastitih kapaciteta, pa im je suradnja i komunikacija s Ministarstvom poljoprivrede iznimno važna, kao i kvalitetna koordinacija s ostalim ministarstvima, regionalnom i lokalnom samoupravom, civilnim mrežama i nacionalnom mrežom za ruralni razvoj. Upravo se od Mreže za ruralni razvoj očekuju daleko opsežnije i sadržajnije aktivnosti, po uzoru kako to rade mreže za ruralni razvoj u ostalim EU zemljama. Iskorištenje EU sredstava namijenjenih Hrvatskoj za ruralni razvoj za 2014. godinu, bez obzira na pravilo n+3 i mogućnost korištenja u naredne tri godine, vrlo je neizvjesno, između ostalog i zbog gore navedenog.

Za bolju ilustraciju, provedba IPARD programa nam govori kako su se tijekom 2013. i 2014. godine u najvećoj mjeri realizirali i plaćali projekti ugovoreni 2010. i 2011. godine, a realizacija projekata koji su ugovoreni u posljednje dvije godine tek slijedi. Sa stanovništva dobre EU prakse, resorno ministarstvo već treba biti u visokoj fazi pripreme za EU sredstva koja su nam namijenjena za 2015. godinu.U svemu gore navedenom primjetno je odstupanje od postavljenih EU praksi, čemu svakako unatrag posljednje dvije godine doprinosi i postavljanje na osjetljiva radna mjesta u Ministarstvu poljoprivrede ljudi bez iskustva u provedbi EU mjera ruralnog razvoja, a što su u svojim izvješćima zabilježili i EU stručnjaci te takvu strukturu ocijenili kao slabu točku budućeg uspješnog upravljanja provedbom Programa.