Nakon svakog rata treba sjesti i jesti, jasna je poruka poduzetnika iz regije

Autor: Marina Šunjerga/VL , 16. srpanj 2014. u 11:07
Poduzetnici u Cavtatu

Oko 25 milijuna stanovnika regije je dovoljno veliko za poslovanje, a prednost je međusobno razumijevanje.

Poslije svakog rata treba sjest i treba jest – tako je jednostavno, a točno Branko Roglić opisao situaciju u kojoj se gospodarstva regije nalaze.

Rasprava o regionalnom povezivanju centralna tema Summita100 koji je u Cavtatu okupio vodeće poduzetnike regije. Poslovnjaci iz država bivše Jugoslavije ističu redom iste probleme – nefunkcioniranje javne uprave, nameti, blokiranje poduzetništva, velike namete ali Roglić ističe i da je nužno stvoriti proizvod na svjetskoj, a ne regionalnoj razini, ako se želi uspjeti."Pravi uspjeh je kad imate proizvod koji je planiran za tržište od najmanje 500 milijuna ljudi. Bez toga nema konkurentnosti", poruka je Roglića.

Slično razmišlja i Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja koji ističe da je ekonomija veličine izuzetno bitna."Oko 25 milijuna stanovnika regije je dovoljno veliko za poslovanje. Ipak prednosti su što se razumijemo međusobno i solidno smo obrazovani. Barijere su u glavama i lošoj infrastrukturi i neizvjesnoj političkoj budućnosti. Imamo potencijal jer analize rasta ove regije pokazuju brojke višestruko veća od onih u Europi", poruka je Bobinca. Dobar primjer regionalne suradnje dali su Nordijci. Već su se prije 60 godina odlučili zajednički gospodarski nastupati u svijetu jer su već tada bili svjesni da su male zemlje manje konkuretne u svijetu ako nastupaju samostalno. "Naša suradnja nije napravljena odjednom i stalno se mijenja u skladu s promjenama u svijetu", istaknula je Elin Flygenring,  ambasadorica  i  predstavnica predsjedavajućeg Nordijskog savjeta ministara na Summitu100.

Poslovnjaci nisu mogli zanemariti temu financiranja koje je u regiji otežano i skupo u odnosu na Europu i konkurente iz drugih dijelova svijeta. Poduzetnici su zaključili da se banke ponašaju po izreci:  koga je zmija ugrizla boji se i gliste, pa tako boje ulagati jer su poduzeća prilično zadužena, a s druge strane zbog loših odluka u prošlosti i problema s naplatom kredita novac više ne daju ni onome kome trebaju. "Investitori ako žele ulagati u neku zemlju prvo pogledaju rejting te zemlje. Procesi dobivanja dozvola predugo traju, a istovremeno nemamo viziju i ne znamo gdje ćemo biti za deset godina", poruka je Ivice Mudrinića, predsjednik HUP-a, organizatora Summita100. Summit 100 poslao je konkretne zahtjeve pred političare regije. U sektoru proizvodnje hrane i pića predložili su jaču suradnju i razvoj regionalnih brendova, a treba im institucionalna podrška, turistički sektor zatražio je jedinstvene regionalne vize za zemlje Dalekog istoka i velika tržišta, a prijedlog Roglića je i da jedno veleposlanstvo pokriva više zemalja regije. 

Komentirajte prvi

New Report

Close