Želja je svih da zemlje jugoistočne Europe jednog dana budu u Europskoj uniji, uz ispunjavanje kriterija neophodnih za članstvo, složili su se u utorak predsjednik Ivo Josipović i njemačka kancelarka Angela Merkel nakon završetka plenarnog sastanka Brdo-Brijuni procesa istaknuvši da su im u tome i Njemačka i članice EU iz regije spremne pomoći.

"Želja svih ovdje je da jugoistočna Europa jednog dana bude u Europskoj uniji, kada za to budu ispunjeni uvjeti", rekao je Josipović. Hrvatska i Slovenija biti će "glasnogovornici europskog puta zemalja regija", dodao je šef hrvatske države.

Kancelarka Merkel također je jasno dala do znanja da Njemačka stoji uz bok zemljama koje žele ostvariti svoje europske ambicije.

"Sve imaju perspektivu ulaska u EU. To nisu samo riječi", kazala je kancelarka ističući primjer Hrvatske i Slovenije.

Josipović i Merkel bili su jednoglasni po pitanju ispunjavanju kriterija za članstvo. Dok je Josipović ustvrdio da su se za Hrvatsku visoki standardi pokazali dobri ustvrdivši da je ona postala "bolje društvo", njemačka kancelarka istaknula je da je Njemačkoj važno da kriteriji budu ispunjeni, ali da, iako se na Njemačku gleda kao "vrlo strogu" po tom pitanju, ona neće stajati po strani već je spremna dati potporu zemljama aspirantima.

Josipović je, govoreći o prevladavanju problema koji muče regiju i napretku u odnosima koje su ostvarili Beograd i Priština, istaknuo da "još više treba hrabrosti da se taj europski duh ne izgubi".

"Podržavamo visoke standarde, ali smo tu da im pomognemo da se standardi prihvate", rekao je Josipović.

Također se osvrnuo na novu Europsku komisiju koja s radom počinje na jesen i izrazio uvjerenje da će na tragu stare Komisije i ovaj novi sastav nastaviti politiku otvorenih vrata.

"U Europskoj komisiji postoji kontinuitet politike otvorenih vrata i i mislim da će nastaviti i unaprijediti tu politiku koju je provodila dosadašnja Komisija", rekao je predsjednik.

Što se tiče njemačko-hrvatskih odnosa, koji su prvog dana članstva Hrvatske u EU obilježeni slučajem Perković, Merkel je rekla da je to točno, ali da su "odnosi Hrvatske i Njemačke tradicionalno dobri".

"Naši odnosi su dobri ne samo između političkih institucija već i ljudi. Imamo izvanredne odnose", kazala je Merkel i dodala da Hrvatska prolazi kroz teško razdoblje ali da je Njemačka tu da joj pomogne.

Kako je bilo i najavljeno, sudionici skupa su razgovarali o infrastrukturnim projektima i energetici, za što je, kako je kazao Josipović, "Hrvatska vitalno zainteresirana", prvenstveno za željeznički pravac Muenchen- Istanbul i Jadransko jonsku autocestu te "energetske politike unutar energetskih politika EU-a".

"Politička i gospodarska perspektiva su tijesno povezani", ocijenila je Merkel i podsjetila da do 2020. na raspolaganju stoji 11,7 milijardi eura za projekte u infrastrukturi.

Njemačka kancelarka izrazila je sućut obiteljima žrtava poplava u regiji.

Predsjednik Josipović je u izjavi za medije kazao da će se sa skupa u Kneževom dvoru Europskom vijeću uputiti poziv za održavanjem summita EU-zapadni Balkan.

Na skupu su sudjelovali predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, predsjednici Makedonije Đorge Ivanov, Slovenije Borut Pahor i Srbije Tomislav Nikolić.