Međunarodni monetarni fond (MMF) blago je snizio procjene rasta za eurozonu u ovoj godini, upozorivši da oporavak 18-članog gospodarstva nije robustan ni dovoljno snažan, o čemu svjedoče i najnoviji pokazatelji iz industrijskog sektora.
U najnovijem izvješću MMF tako prognozira da će rast u ovoj godini u eurozoni biti jedan posto, čime je blago korigirao raniju procjenu od rasta od 1,1 posto. Za 2015. potvrđena je ranija prognoza rasta od 1,5 posto.
"Priznajemo da oporavak postoji, ali mnoga još toga treba učiniti", kazao je Mahmood Pradhan, pomoćnik direktora MMF-ova odjela za Europu predstavljajući izvješće putem konferencijske veze.
Nova potvrda i dalje krhkog oporavka su i jučer objavljeni podaci Eurostata koji su pokazali oštar pad industrijske proizvodnje u svibnju, i to u svim promatranim sektorima, uz iznimku energetskog. Na mjesečnoj razini ona se smanjila za 1,1 posto, nakon 0,7-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
Pad proizvodnje na mjesečnoj razini predvodio je sektor intermedijarnih roba, s padom od 2,4 posto, a slijedi sektor netrajnih roba u kojem je proizvodnja smanjena za 2,2 posto. Iznimka je tek energetski sektor, zabilježivši rast od tri posto, koji se nadovezao na 1,2-postotni rast iz prethodnog mjeseca.
"Oštar pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini naglašava slabašan i otežan oporavak eurozone", kazao je Matin van Vliet, ekonomist za eurozonu u banci ING.
Pad industrijska proizvodnje redom su zabilježila tri vodeća gospodarstva – Njemačka, Francuska i Italija. U najvećem europskom gospodarstvu ona je na mjesečnoj razini smanjena za 1,4 posto, što je najsnažniji pad od svibnja 2013.
Slijedi Francuska, s najsnažnijim padom od lipnja 2013., od 1,3 posto, te Italija, s 1,2-postotnim padom, koji je najoštriji od studenoga 2012. godine.
Na godišnjoj razini ukupna industrijska proizvodnja porasla je, pak, za 0,5 posto, u skladu s očekivanjima tržišta. No, njezin je rast usporen, obzirom na 1,4-postotni rast u travnju, pokazali su najnoviji podaci statističkog ureda
Industrijska proizvodnja u eurozoni, po riječima analitičara, 12 posto je slabija u usporedbi s najvišim razinama u razdoblju prije krize i trebat će dosta vremena dok se slabost toga sektora u potpunosti ne otkloni.
Iz MMF-a vladama u eurozoni u najnovijem izvješću stoga predlažu da donesu mjere kojima će poduprijeti potražnju, ojačati banke, te da provedu strukturalne reforme koje će zahvatiti svih 18 zemalja članica, uključujući i mjere za suzbijanje nezaposlenosti među mladima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu