Pobjeda Mire Cerara na parlamentarnim izborima Sloveniji bi mogla dati stabilnost potrebnu za oživljavanje gospodarstva, no njegova nespremnost da proda veliku državnu imovinu mogla bi dovesti do povećanja duga zemlje, koji već ionako zabrinjava ostale članice eurozone, piše danas agencija Reuters.

Cerar, 50-godišnji pravnik koji je ušao u politiku prije samo šest tjedana, nadzirat će više od trećine mjesta u slovenskom parlamentu, više nego bilo koja druga vladajuća stranka proteklih nešto više od dva desetljeća samostalnosti te zemlje.

Slovenija je krajem prošle godine za dlaku izbjegla traženje međunarodne pomoći za svoje banke, nakon što je s početkom globalne krize izvoz pao a broj loših kredita porastao.

"Cerarov izbor mogao bi poboljšati političku stabilnost i političku odgovornost. Čini se da on razumije da je Sloveniji potrebna transformacija, promjena načina na koji država radi, što je ohrabrujuće", rekao je Timothy Ash iz banke Standard Bank. Dodao je i da Cerar neće podupirati "jeftinu prodaju obiteljskog srebra", pa će u 2015. i nadalje zemlja više ovisiti o izdavanju obveznica.

No, s javnim dugom od otprilike 70 do 80 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), omjer slovenskog duga u BDP-u "ostat će od 10 do 15 postotnih bodova ispod prosjeka EU-a za ovu i iduću godinu", rekao je.

Cerar: Slovenija će tražiti vlastiti put smanjivanja deficita

Nakon što je osvojio 36 od 90 mjesta u parlamentu, Cerar je izjavio za Reuters da će njegova stranka lijevog centra ispuniti ciljani deficit dogovoren s Europskom unijom, ali da će Slovenija tražiti "vlastiti put“ kako to postići. Njegova vlada, kazao je, preispitat će koja će državna poduzeća prodati.

Proces privatizacije ovoga je mjeseca suspendiran sve dok se ne forimira nova vlada, što se ne očekuje prije sredine rujna. Na pitanje hoće li se njegova vlada ove godine ponovno zadužiti, Cerar je rekao: "To je moguće, ali prvo moramo dobiti jasnu i detaljnu sliku o javnim financijama“.

„Očekujem da će se privatizacija nastaviti ali je moguće da će prodaja Telekoma biti zaustavljena, što će se negativno odraziti na slovensko tržište dionica i na prinose na državne obveznice", navodi Iztok Trobec, trgovac iz riznice Dezelna Banke.

Izdavanjem obveznica vrijednih 4,5 milijardi eura, Slovenija je već 'pokrila' proračunsku rupu za ovu i dio iduće godine, tako da zemlja nema hitnih financijskih potreba. Veći prihodi od privatizacije u ovoj se godini ne očekuje.

Europska komisija procjenjuje da će slovensko gospodarstvo u ovoj godini porasti 0,8 posto, nakon dvije recesijske godine. No, zemlja sa dva milijuna ljudi mora smanjiti svoj proračunski deficit na 4,2 posto BDP-a, s više od 15 posto koliko je iznosio u prošloj godini kao posljedica dokapitalizacije banaka. U idućoj, pak, godini deficit mora spustiti na 3 posto BDP-a.