Prošlog je tjedna talijanska vlada osnovala izvanredni fond za trogodišnju potporu novinskog izdavaštva.

Inovativni projekt osigurat će 120 milijuna eura, između ostalog i kao potporu novom zapošljavanju. Predviđene su porezne olakšice do 100 posto kroz narednih 36 mjeseci kod zapošljavanja mladih novinara na neodređeno vrijeme, te do 50 posto olakšica za zapošljavanje na određeno vrijeme, pri čemu najmanje 20 posto tih novinara  mora biti primljeno na stalni posao. I druge europske zemlje pomažu medijima, pa čak i većim iznosima. U Francuskoj država godišnje putem otpora i  poreznih olakšica daje za medije 800 milijuna eura- izravne i neizravne potpore francuskim novinama i internetskim medijima iznose oko 75 kuna po glavi stanovnika.

Francuzi imaju posebnu stopu PDV-a od 2,1 posto- nju uživaju časopisi koji se bave vijestima i tematikama od općeg interesa, a reklamama i oglasima ne smije biti ispunjeno više od trećine prostora. U Hrvatskoj je 2007. novinskim izdavačima PDV snižen sa 22 posto na 10 posto. Tadašnji je ministar financija rekao da će mjera koštati državni proračun 300 milijuna kuna godišnje. Već dogodine počela je ekonomska kriza, pa ta mjera više nije bila dovoljna. Zato je Vlada Zorana Milanovića  lani smanjila međustopu PDV-a dnevnim novinama s deset na pet posto, dovodeći pritom u neravnopravan pritom tjednike, koji plaćaju međustopu od 13 posto. Hrvatska se tako pridružila skupini od deset zemalja članica EU koje na dnevne novine primjenjuju poreznu stopu od pet posto, ili nižu. U još deset zemalja EU na novine se primjenjuje porezna stopa ispod deset posto, dok sedam zemalja ima višu stopu.

Nulta stopa primjenjuje se na sve novine u Velikoj Britaniji, kao i na one novine u Belgiji i Danskoj koje ne sadrže pretežno oglase.Kako pomoći novinskim nakladnicima- manjom stopom PDV-a ili osnivanjem fonda?  "Pozdravljam odluku talijanske vlade, jer problem medija nije samo gospodarski, već i demokratski- zbog važnosti dobrog novinarstva svako društvo treba pomoći ne samo javnim, nego i privatnim medijima. Talijanski je model bolji, jer davanje novca iz fonda možete uvjetovati, primjerice, zapošljavanjem novinara za neodređeno", smatra Mato Brautović, docent Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku.

"Dosadašnjim smanjenjem PDV-a profitirali su uglavnom nakladnici, mnogima je to bila nagrada za podržavanje vladine politike. Pomoći treba sustavno i transparentno i to svima, a ne samo nekim izdavačkim kućama, kao dosad. Ako vlada daje novac za gradnju bazena, mora pomoći i medijima, čija je uloga puno šira od ekonomske", zaključio je Brautović. Sličan komentar dobili smo i u ministarstvu kulture. "Neizravne potpore, u vidu snižene i posebno snižene stope PDV-a, do sada se nisu pokazale dostatnim rješenjem za krizu u medijima. Novinari se s pravom pitaju kamo odlazi onih 131,5 milijun kuna godišnje kolika je vrijednost neizravne državne potpore samo dnevnim novinama u Hrvatskoj.

Različite stope PDV-a dovele su tjednike i ostalu periodiku u neravnopravan položaj, a porezne olakšice na krizu internetskih informativnih medija nemaju nikakvog efekta. Ministarstvo kulture je u materijalima za raspravu o medijskoj politici identificiralo nekoliko modela izravnih potpora novinarstvu. Oni uključuju osnivanje fonda za pluralizam tiskanih i internetskih informativnih medija ili npr. subvencioniranje do 50 posto novinarskih plaća. Vodeći računa o sprječavanju državnog utjecaja na uređivačku politiku, izbor modela koji će eventualno biti upotrijebljen ovisit će o ishodu javne rasprave o medijskoj politici RH za razdoblje od 2015. do 2020. godine", rečeno nam je u ministarstvu kulture.