Čelnik ruske energetske kompanije Gazprom Aleksej Miller trebao bi sutra stići u posjet Hrvatskoj, tijekom kojeg bi, kako se očekuje, trebao razgovarati s predsjednikom Republike Hrvatske Ivom Josipovićem i predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem.
Tijekom tih susreta ruska i hrvatska strana trebale bi razgovarati o nizu energetskih tema, a one koje će se zasigurno naći na stolu su sudjelovanje ruske strane u istraživanju i eksploataciji nafte plina iz jadranskih i kontinentalnih ležišta u Hrvatskoj, plinovod Južni tok i budućnost Ine.
Te teme dobivaju na značaju u svjetlu zbivanja koja su obilježila energetiku u Hrvatskoj i Europi zadnjih mjeseci. To su raspisivanje natječaja za istraživanje i eksploataciju potencijalnih nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru, sudbina projekta Južni te prijepori hrvatske Vlade i mađarskog MOL-a o načinu upravljanja Inom.
Hrvatska Vlada, a posebice Ministarstvo gospodarstva na čelu s ministrom Ivanom Vrdoljakom, u posljednje vrijeme ističu kako Hrvatska zbog svoga položaja, mogućih problema s opskrbom Europe iz Rusije, ali i jasno oblikovane energetske politike, ima priliku postati energetsko čvorište regije i jedna od bitnih ulaznih točaka za opskrbu Europe energentima.
Predstavnici Gazproma bili su u Agenciji za ugljikovodike, gdje su pregledali geološke podatke za Jadran, a očekuje se njihov interes i za podatke za kopneni dio Hrvatske.
U pogledu plinovoda Južni tok, Hrvatska je početkom prošle godine s Gazpromom potpisivanjem plana aktivnosti službeno otvorila mogućnost gradnje odvojka tog plinovoda koji u dopremi ruskog plina Europi zaobilazi Ukrajinu, ali su stvari zapele jer nije osnovana zajednička tvrtka koja bi realizirala taj projekt.
Uz to, Hrvatska, kad je riječ o Južnom toku, slijedi politiku EU-a prema kojoj je projekt protuzakonit jer bilateralni ugovori koje su države kojima prolazi Južni tok sklapale s Rusijom nisu u skladu s energetskim propisima EU-a.
Što se tiče Ine, u posljednje vrijeme se u svjetlu prijepora Vlade i mađarskog MOL-a o upravljanju Inom, u slučaju mogućnosti prodaje MOL-ova udjela u Ini kao mogući kupac spominjao Gazprom. No, isto tako, hrvatska je Vlada najavljivala izmjene Zakona o privatizaciji Ine prema kojima bi Vlada "kontrolirala" prodaju Ine tvrtkama izvan EU-a.
U tom smislu, ministar Vrdoljak nedavno je izjavio kako će se oprezno ići u izmjene Zakona o privatizaciji Ine te napraviti sve što je zakonom moguće i što je u skladu s preuzetim obvezama, kako bi hrvatska država mogla utjecati na izbor partnera u Ini
Ruski Gazprom jedna je od najvećih svjetskih energetskih kompanija. U većinskom je vlasništvu države. Posjeduje najveće svjetske rezerve prirodnog plina. S 13 posto globalne proizvodnje lider je među svjetskim kompanijama svoje vrste.
Tijekom 2013. godine, Grupa Gazprom proizvela je 487,4 milijarde prostornih metara plina.
Naziv te kompanije skraćenica je od ruskih riječi gazovaja promišljenost, što znači plinska industrija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu