Ministarstvo poduzetništva i obrta predstavilo je danas 28 projekata malih i srednjih poduzetnika koji su odabrani za sufinanciranje iz bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Ukupna vrijednost 28 projekata iznosi 641,5 milijuna kuna, a ukupna vrijednost odobrenih bespovratnih potpora je 249,4 milijuna kuna, kazao je ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.

Najniži iznos pojedinačne potpore je 4,3 milijuna kuna, najviši 26 milijuna kuna, a očekuje se da će se kroz ove projekte otvoriti 643 radna mjesta.

Ugovori će s korisnicima bespovratnih sredstava biti potpisani do kraja srpnja, a svi projekti moraju završiti do 31. srpnja 2016. godine.

Poziv za dostavu projektnih prijava "Povećanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća" iz Operativnog programa "Regionalna konkurentnost 2007-2013" objavljen je 23. prosinca prošle godine, rok za podnošenje prijava bio je 24. veljače ove godine, a ukupna vrijednost raspoloživih bespovratnih potpora 255,7 milijuna kuna.

Nakon završenog vrednovanja 130 zaprimljenih projektnih prijava, ukupne vrijednosti 2,5 milijardi kuna, Ministrstvo je izabralo 28 projekata kojima će se dodijeliti potpore, 19 se odnosi na projekte iz proizvodnje, a devet iz turizma.

Maras je najavio kako će na jasen krenuti novi natječaji za projekte vrijedne 1,7 milijardi kuna te će oni poduzetnici, koji nisu prošli na ovom natječaju, za nepuna dva mjeseca imati novu šansu.

U novom ciklusu natječaja razdvojit će se turizam i industrija jer su to dvije grane na koje se želi utrošiti najviše sredstava iz EU, kazao je Maras.

Novinari su ministra pitali što država čini da bi se smanjio jaz između primjerice Istarske i Zagrebačke županije, koje spadaju među najrazvijenije, u odnosu na županije koje su nerazvijene.

Maras je odgovorio kako se primjerice veći poticaji daju ako se investira u nerazvijen ili manje razvijen dio Hrvatske, u natječajima se daju dodatni bodovi za manje razvijene županije itd. Država se pokušava okrenuti tom dijelu i većim investicijama u infrastrukturu, budući je konkurentnost veća tamo gdje je razvijenija infrastruktura.

Na novinarski upit što država čini po pitanju kažnjavanja poslodavaca koji ne isplaćuju plaće radnicima, poput primjerice Konstruktora koji i dalje ne isplaćuje plaće, Maras je rekao da se neodgovorni poslodavci trebaju kažnjavati.

Pozvao je one koji zastupaju državu u takvim slučajevima (državno odvjetništvo) da sankcioniraju kaznenim zakonom neodgovorne poslodavce.

Ukoliko ne možete isplaćivati plaće, ne možete ljude držati u zabludi i mjesecima tjerati da rade i ne dobivaju plaću. Ili morate krenuti u određene postupke, a to su predstečajna nagodba, stečaj, ili morate ljudima moći isplaćivati plaću. Za neodgovorne poslodavce postoje zakonski preduvjeti da se sankcioniraju, kazao je Maras ističući kako zakon vrlo jasno govori da je kazneno djelo neisplata plaća radniku koji ju je zaslužio svojim radom.