Iako se prije nepunih mjesec dana špekuliralo da bi guverner Boris Vujčić mogao postati najnovije pojačanje u Banskim dvorima, Vlada i HNB ostaju na dijametralno suprotnim pozicijama i retorikama.

Formalno usvajanje godišnjeg izvješća o poslovanju središnje banke u 2013. pretvorilo se u paljbu ministra financija Borisa Lalovca po HNB-u i njegovoj 'neprirodnoj' dobiti.Ministar financija koji muku muči s punjenjem proračuna ustvrdio je da se prošle godine dobit poslovnih banaka smanjila s 3,3 milijarde kuna na milijardu, odnosno čak 70 posto. "Rezultat je to povećanja troškova ispravaka vrijednosti, odnosno rezervacija koje je HNB tražio od banaka. Međutim, kad se usporedi kolika je neto dobit HNB-a postaje zanimljivo", ustvrdio je Lalovac i krenuo uspoređivati. Banke su zaradile milijardu kuna, dok je dobit HNB-a iznosila 735 milijuna kuna pa "zbog povećanja troškova rezervacija imamo manju dobit banaka i manji priljev u proračun.

Pad dobiti banaka iznosi 70 posto, a rast dobiti HNB-a je 54 posto".I potom: "U ovom dijelu bih javno poručio Hrvatskoj narodnoj banci ako nam je već skresla dobit na prihodnovnoj strani od poslovnih banaka, da je mogla biti malo izdašnija što se tiče uplata u proračun jer je to svakako značajno u doba krize u 2013. Znači svaka kuna nam je mogla pomoći. Da, pomogla nam je sa 432 milijuna kuna, međutim nije prirodno da dobit HNB-a i komercijalnih banaka bude izjednačena", ustvrdio je Lalovac. Na to se nadovezao ministar Gordan Maras koji je, prema medijskim izvješćima, promrmljao da je HNB zadržao 300 milijuna kuna, da bi premijer Zoran Milanović uz smiješak prihvatio izvješće.Paljba po središnjoj banci, i to uz usta ministra financija, nije pretjerano iznenadila u stručnim krugovima. "Taj atak ministra financija u općem ekonomskom kaosu može se jedino protumačiti kao vapaj na još jednu stranu da mu uplati nešto u proračun", kaže Tomislav Ćorić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
 

Dodaje da dobit poslovnih banaka i središnje banke ne treba uopće uspoređivati, a da su loši rezultati banaka posljedica revalorizacije imovine i negativnih ekonomskih trendova. Izvjesno je da su se ova Vlada, ali i one prethodne, naučile na izvanredne stotine milijuna kuna iz dobiti HNB-a. U protekle tri godine HNB je ostvario 1,8 milijardi kuna dobiti od čega je direktno u državni proračun uplatio 1,3 milijarde kuna, često i prije usvajanja godišnjih izvješća kako bi se 'podmazala' proljetna likvidnost državne blagajne. Bez obzira na želje ministara i potrebe praznog proračuna, središnja banka uplaćuje po zakonskoj formuli i to samo dio one dobiti iz poslovanja, dok se dobit iz (eventualnih) tečajnih razlika isključuje, a ostatak ostaje u općim pričuvama. Iz prošlogodišnjih 735,5 milijuna kuna u proračun je uplaćeno 431,9 milijuna, dok je godinu ranije proračunu otišlo čak 380 milijuna kuna od 475,8 milijuna kuna.

Problem je topljenje dobiti banaka kao najvećih kontributora poreza na dobit. U protekle tri godine zaradile su 7,35 milijarde kuna, no profit kontinuirano pada: s 3,8 milijardi u 2011. na 2,8 milijardi u 2012. prošlu godinu banke su zaključile s tek 756,7 milijuna kuna neto. Osim recesije i ove godine, na dobit banaka ove godine dobrim dijelom udarila je sama Vlada. Samo je procijenjeni financijski učinak zakona o potrošačkom kreditiranju oko 700 milijuna kuna godišnje. "Sukus problema je da HNB nije državna tvrtka koja mora uplatiti dobit u proračun, a država je naučila svake godine dobivati injekciju od 400 do 500 milijuna kuna", kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta napominjući da se proračun po pravilima ne planira tako da se takvi transferi unaprijed računaju jer središnja banka može, ali i ne mora poslovati s dobiti.

"Ministru Lalovcu gori pod nogama jer ima katastrofu na prihodovnoj strani proračuna i loše pokazatelje", kaže naš sugovornik dodajući da su povećana rezerviranja bila nužnost zbog niske pokrivenosti loših plasmana rezervacijama od 42 posto. Od Hrvatske su to tražile i međunarodne financijske institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda, koji je isticao nužnost da se pokrivenost podigne prema 50 posto kako bi bankovni sustav ostao stabilan unatoč šestoj godini recesije. Iz HNB-a poručuju da je raspodjela dobiti određena Zakonom o HNB-u i da banka nije ovlaštena rasporediti više dobiti u korist proračuna od iznosa kojeg je uplatila.

Braneći godišnje izvješće u Saboru guverner Boris Vujčić rekao kako HNB radi sve što može na zaustavljanju negativnih kretanja te da vode politiku nulte kamatne stope kako bi se potaklo kreditiranje gospodarstva.  Iz godišnjeg izvješća vidljivo je najveći učinak na pad dobiti imao je porast troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja u visini od 2,1 milijarde kuna koji su dosegnuli 5,6 milijardi kuna. Gotovo dvije trećine povećanja tih troškova povezano je s izmijenjenim pravilima klasifikacije plasmana u primjeni od listopada 2013. "Njima se ponajprije se željelo osigurati prepoznavanje povećanih rizika zbog dugih rokova naplate i neizvjesnosti  visine njezina iznosa", objasnio je HNB.