Povećanje izvoza zaslužuje središnje mjesto u ekonomskoj politici i tome bi cilju trebalo posvetiti veće napore nego do sada, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji "Manje uvoza za više izvoza", u organizaciji tjednika Lider.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović kazao je kako je politika prepoznala važnost izvoza, ali da je za njegov značajniji oporavak potreban "skok s motkom" kako bi dosegnuo razine iz predkriznog razdoblja. Zbog toga su, kaže Josipović, neophodni pojačani napori Vlade i izvoznika.

Josipović je izvoznicima ponudio svoje i usluge svoga ureda, gdje god se ukaže potreba za političkim nastupom u otvaranju tržišta.

Predsjednik kaže kako ohrabruju pokazatelji o rastu izvoza u nekoliko zadnjih mjeseci, ali da ne treba izgubiti iz vida točku usporedbe koja ukazuje na to da smo još daleko od rezultata prije krize.

Pojave koje otežavaju izvoz, prema njegovim su riječima, deindustrijalizacija, nekonkurentnost i slaba organiziranost izvoznika. Stoga ih je pozvao na osnivanje konzorcija i oblikovanje zajedničkih ponuda na natječajima.

Pored toga, drži da je otvorena i mogućnost plasmana hrvatskih proizvoda putem međunarodnih trgovačkih kompanija, što je posebno aktualno nakon Agrokorova preuzimanja Mercatora.

Zamjenik ministrice vanjskih i europskih poslova Joško Klisović istaknuo je kako je Vlada prepoznala važnost izvoza kao motora oporavka, osnivanjem Povjerenstva za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva i donošenjem Akcijskog plana za izvoz. Klisović je kazao i kako se intenzivno radi na stvaranju gospodarske diplomacije, koja je već polučila prve rezultate u vidu 900 potpomognutih izvoznih projekata u zadnjih devet mjeseci.

No, ekonomski analitičar Žarko Primorac upozorava da hrvatski izvoz ipak dugoročno stagnira te je trenutno na razini iz 2007. godine. Primorac upozorava i na promjene u zemljopisnoj usmjerenosti izvoza, pri čemu s godinama opada izvoz u zemlje EU-a, a povećava se u druge zemlje, uglavnom u regiji.

Hrvatski izvoz po njegovim riječima obilježava i niska tehnološka složenost izvoznih proizvoda, kao i činjenica da je, mjeren po stanovniku, najniži u Europskoj uniji. Primorac smatra da bez radikalne usmjerenosti ekonomske politike na izvoz, ne može biti njegova značajnijeg dugoročnog oporavka te će na njega i dalje utjecati deindustrijalizacija, problemi s konkurentnošću i tečajna politika.