Iako priznaje da je deficit središnje države od 16,2 milijardi kuna u 2013. visok, ministar financija Boris Lalovac ustvrdio je danas da je Vlada uz sve poteškoće vodila politiku kojom je pomogla poduzetnicima, uz održavanje razine socijalnih davanja i mirovina.

Lalovac se, podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o izvršenju državnog proračuna u 2013., posebno pohvalio učincima fiskalizacije, koja je, kaže, uvela poštenu tržišnu utakmicu.

Obrti i mala poduzeća u ugostiteljstvu lani su prijavili ukupno 2,6 milijardi kuna ili 40 posto više oporezivih isporuka nego u 2012. Od toga su obrtnici prijavili 55 posto veći promet, a mala poduzeća 30 posto više oporezivih usluga.

Kroz naplatne uređaje prošlo je 2,2 milijarde računa, od toga 1,3 milijarde kroz trgovinu, a 377 milijuna kroz ugostiteljstvo.

Dnevni prosječan promet u ugostiteljstvu povećan je sa 620 na 1128 kuna, odnosno za 82 posto, dnevni prosječan dohodak povećan je sa 100 na 210 kuna, pohvalio se Lalovac i upitao što se na tom planu radilo prethodnih godina i je li Hrvatska uopće imala poštenu tržišnu utakmicu.

Činjenicu da su, unatoč fiskalizaciji, proračunski prihodi pali za 1,1 milijardu kuna Lalovac tumači kao posljedicu olakšica za reinvestiranu dobit, novog načina naplate PDV-a i ukidanja carine nakon ulaska u EU.

Kad je riječ o povećanju rashoda od 5,2 milijarde kuna u odnosu na 2012., Lalovac kaže da je to prije svega posljedica uplate doprinosa proračunu Europske unije i sanacije zdravstvenih ustanova.

Naglasio je da su zbog uvođenja centralnog obračuna plaća rashodi za zaposlene pali za 700 milijuna kuna, a materijalni rashodi za 230 milijuna kuna.

"Konstatirajući sve ove brojke, dobiva se da je deficit centralnog proračuna države države iznosio oko 16 milijardi kuna, što je, smatramo i mi, visok deficit, no Vlada se u dubokoj recesiji odlučila vrlo jasnim politikama pomoći poduzetnicima, uvesti fer i korektnu utakmicu na tržište i ne dirati u socijalno ugrožene kategorije", zaključio je Lalovac.

Njegovu izlaganju ne vjeruje oporba, koja je izračunala da je deficit središnje države znatno veći od prikazanog, te da ne iznosi 16,2 milijarde nego 18,5 milijardi kuna.

"Nakon vrlo samozadovoljnog izlaganja o izvršenju proračuna, ja vas otvoreno pitam koliki je deficit državnog proračuna. Ovaj papir jasno govori da se radila 'naštimaljka' da deficit bude 16,2 milijardi kuna, a na kraju ste sami rekli da je problem povećanja rashoda u 2014. u rashodima koji su trebali biti plaćeni 2013.", spočitnuo je ministru HDZ-ov Ivan Šuker.

Njegova stranačka kolegica Martina Dalić podsjetila je da je trgovanje dionicama HANDA-e uknjiženo kao prihod državnog proračuna, iako državna tijela koja upravljaju državnom imovinom po zakonu ne smiju njome i trgovati.

Glavnog državnog revizora Ivana Klešića, koji je podnio izviješće o reviziji izvršenja proračuna za 2013., upitala je zašto Ured za reviziju Ministarstvu financija nije naložio da taj prihod isključi iz proračuna.

"Kako Ured gleda na činjenicu da su državna tijela međusobno trgovala državnom imovinom i možemo li i ubuduće očekivati takve transakcije kojima će se eksplicitno kršiti zakon", upitala je Dalić na što joj je Klešić odgovorio da će to biti predmet posebnog izvješća.

Lalovac je odbacio optužbe o "namještanju proračuna", poručujući HDZ-ovcima da se može govoriti o tome je li namještanja bilo 2011., kada je prikazan deficit od 15 milijardi kuna dok je, tvrdi, u stvarnosti iznosio 27 milijardi kuna.