Hrvatska je već godinu dana punopravna članica Europske unije, a čini se da od obećanog blagostanja koji je bio najavljen ako građani zaokruže za na referendumu za ulazak u EU nije ostalo ništa. Početna euforija zamijenjena je razočarenjem.

Hrvatska je ušla u najtežem mogućem ekonomskom trenutku za zajednicu 28 europskih zemalja. Daleko smo od 2004., kad je u paketu ušlo 10 novih članica. Vremena su tada bila ekonomski mnogo bolja, a nove članice uglavnom su više nego dobro iskoristile ulazak u EU osnažujući svoje ekonomije i privlačeći ulagače, istodobno obilato koristivši financijske poluge zajedničkog europskog proračuna. Pojedini inozemni mediji osvrću se na obljetnicu hrvatskog ulaska u EU, ocrtavajući je tamnim tonovima i stavljajući je uz bok na koljena bačenoj Grčkoj. "Očekivao sam da će naša ekonomija osnažiti nakon ulaska, što se nije dogodilo. Tome smo, međutim, sami krivi, a ne EU", kaže Alojzije Šestan, direktor Šestan-Buscha koji proizvodi vojne zaštitne kaciga i ostalu zaštitne opremu.

Željko Goja, direktor zadarskog HSTEC-a, specijaliziranog za visokobrzinske tehnike, smatra da su u Hrvatskoj izostale reforme, rad na valutnoj konkurentnosti i niz mjera na poticanju i afirmaciji izvrsnosti i promicanju uspješnih i inovativnih tvrtki. "Kao i u svakoj reprezentaciji, trebaju igrati najbolji, a nužno je uz jačanje kapitala HBOR-a pojačati kontrolu trošenja državnih subvencija. Subvencije treba usmjeriti prema izvrsnima i inovativnim izvoznim poduzećima, od kojih se onda može očekivati još veći rast", kaže Goja. Dodaje da su se nakon ulaska Hrvatske u EU otvorile brojne šanse, ali da rezultat ovisi "samo o nama samima, našoj efikasnosti, konkurentnosti i kvaliteti". "Nužne su dobre pripreme i detaljno upoznavanje s pravilima i propisima koji vrijede u Uniji. Najveće olakšanje koje mi u HSTEC-u osjećamo kroz proteklu godinu uklanjanje je graničnih barijera, jednostavniji transport i logistika", objašnjava Goja.

Šestan kaže da njegova tvrtka ne ovisi o tržištu EU, mitskome mjestu koje se u referendumskoj kampanji opisivalo kao "novo tržište za hrvatske tvrtke od 500 milijuna potrošača". "Mi izvozimo po cijelom svijetu i ne ovisimo o tržištu EU. Mislim da nitko ne bi trebao biti razočaran ulaskom u EU, ali treba biti svjestan da se nije dogodilo ništa spektakularno", poručuje Šestan. Malo spektakularnije dobit od ulaska u EU vidi Želimir Bodiroga, direktor BBR Adrije, tvrtke za obavljanje specijaliziranih radova u graditeljstvu. "Ulazak Hrvatske u EU nama je donio veliko olakšanje u poslovanju", kaže Bodiroga. Objašnjava da su im se otvorila vrata novih tržišta pa sada, primjerice, u Sloveniji mogu raditi kao i u Hrvatskoj, bez ikakvih administrativnih barijera kojima su bili izloženi na slovenskome tržištu prije ulaska Hrvatske u EU. "Definitivno smo proširili broj poslova", kaže Bodiroga.

Upozorava na to da se i hrvatsko tržište otvorilo konkurenciji iz zemalja članica, pa će teško opstati oni koji su nepripremljeni za dolazak velike konkurencije iz EU. Goja kaže da su bolja pripremljenost i konkurentnost nužni te da je potrebno još bolje povezivanje malih i srednjih poduzeća, uz veća ulaganja u razvoj. Tvrdi da mala poduzeća, za jednaku svotu uloženog novca, uspijevaju proizvesti četiri puta više inovacija od srednjih, a čak 24 puta više inovacija od velikih poduzeća. "Poslovni uspjeh i plasman proizvoda i usluga na EU tržištu ovise o inovacijskoj sposobnosti i mogućnosti razvoja, prilagodbi i upotrebi novih tehnologija. Pritom tome su vrlo važni razvoj lokalne inovacijske infrastrukture i suradnja s akademskom zajednicom", kaže Goja.

I dok Šestan kaže da zasad ne razmišljaju o fondovima EU, ali da će im Ministarstvo gospodarstva pomoći u opremanju Nacionalnog balističkog ispitivačkog laboratorija, Bodiroga kaže da je hrvatska administracija trebala biti mnogo agilnija u pripremi poduzetnika za fondove EU. "Volio bih da Vlada ima dovoljno osposobljenih ljudi koji bi pružili zadovoljavajuću obuku poduzetnicima u privlačenju novca iz fondova. Vlada bi nas mogla efikasnije pripremiti za pripremu projekata za fondove EU i to očekujemo od nje", kaže Bodiroga. 

Više stručnjaka za fondove

Kako do novca iz EU?

Problem sporog i neučinkovitog privlačenja novca iz fondova EU žaoka je svih kritičara razočaravajuće bilance ulaska Hrvatske u EU. Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u intervjuu za Hinu naglasila da je u idućem razdoblju najvažnija zadaća mobilizacija svih snaga kako bi što više iskoristila europske fondove. Želimir Bodiroga, direktor BBR Adrije, smatra da administracija treba imati mnogo više obučenih ljudi za privlačenje novca.

Izjave poduzetnika:

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju veliko je olakšanje za naš posao. Profitirali smo od ulaska jer su nam se otvorila nova tržišta. Primjerice, sad možemo bez ikakvih prepreka raditi na slovenskom tržištu, dok smo prije godinu dana imali velike administrativne zapreke. Naravno, i hrvatsko se tržište otvorilo pa neće biti lako onima nepripremljenima za dolazak konkurencije. 
Želimir Bodiroga, BBR Adria

Ne možemo biti razočarani rezultatima ulaska u EU. Moramo biti svjesni činjenice  da se nije dogodilo ništa spektakularno, pogotovo za našu tvrtku, budući da već dugo poslujemo diljem svijeta i nismo vezani uz europsko tržište. Osobno sam očekivao osnaživanje ekonomije, ali to se, na žalost, nije dogodilo. Tome smo sami krivi, a ne EU. 
Alojzije Šestan, Šestan-Busch

Nakon ulaska u EU otvorile su se brojne šanse, ali rezultat ovisi o nama samima, konkurentnosti i kvaliteti. Najveće olakšanje su nam uklanjanje graničnih barijera, jednostavniji transport i logistika.
Željko Goja, HSTEC