Projekt gradnje nove opće bolnice u Puli, vrijedan 342 milijuna kuna, koji je dobio splitski Lavčević, trenutačno je jedan od najvećih građevinskih projekata u Hrvatskoj.
Zasigurno će pomoći oporavku posrnule industrije. Za njega je bilo zainteresirano mnogo tvrtki. No, ono što upada u oči velika je razlika u ponuđenoj cijeni. Povjerenstvo je prethodno troškove gradnje procijenilo na nešto manje od 600 mil. kn. Ponude su bile od minimalnih 336,8 milijuna, koliko je nudila talijanska Vianini Lavori grupa, do 512 milijuna talijanske CMB grupe, s PDV-om. Kako je moguće da za istu uslugu razlika bude gotovo 180 milijuna ili više od 50% prihvaćene ponude?
Kriv sastav povjerenstava
Zdenko Karakaš, direktor Udruge poslodavaca u graditeljstvu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kaže da je to problem s kojim se dugo suočavaju. "Javni naručitelj na natječaju je obvezan prihvatiti najnižu ponudu, bez obzira na to što ona zapravo donosi. Privatni naručitelj već bi se u startu zapitao što točno uključjuje svaka ponuda i zašto je neka tako niska. Sastav javnih povjerenstava u pravilu je neadekvatan jer ga čine uglavnom političari. Tu bi trebali biti stručni izvjestitelji", žali se Karakaš te najavljuje da će pokrenti korake kojima bi se mogla utvrđivati objektivna cijena. U HUP-u znaju da mnogi pokušavaju posao dobiti na svaki način, pa i s nerealno niskom cijenom. Kako je u javnim natječajima presudna cijena, to često znači dugotrajne sudske postupke, kašnjenje…
Neće se žaliti
Da javni natječaji u neravnopravan položaj stavljaju tvrtke koje pošteno posluju, smatra i Mirko Habijanec, predsjednik Udruge građevinara, prvi čovjek križevačke tvrtke Radnik, koja je sudjelovala na natječaju u Puli. "Vjerojatno se nećemo žaliti na odluku povjerenstva jer dosta odskačemo od najniže ponude. Ne želimo da nas se optužuje da bez razloga usporavamo projekt", kaže Habijanec. Upozorava na to da je nekorektno da javni naručitelji ne uzimaju u obzir nikakve kriterije o samom ponuđaču, plaća li porez, poštuje kolektivni. "Ne možete konkurirati nekome tko ne plaća porez, a radnike drži na minimalcu. Iako su predstečajne nagodbe pomogle da se neke tvrtke spase, nije mi jasno kako takve tvrtke mogu ravnopravno sudjelovati na javnom natječaju. Naravno da mogu ponuditi nižu cijenu kad ne plaćaju nikakva davanja državi ili dobavljačima. Svaki privatni investitor dobro bi razmislio bi li i pod kojim uvjetima surađivao s takvom tvrtkom", žali se Habijanec.
Tarifama uvesti red
Cijena može varirati maksimalno 10%
Nužno je napraviti tarife po kojima će se znati tko može sudjelovati na natječaju i s kakvim okvirnom cijenama, smatra Mirko Habijanec iz Udruge građevinara. "Cijena najviše i najniže ponude može varirati maksimalno 10%, takva je praksa u EU. Ako se zna da se ne može puno uštedjeti na materijalu, plaćama, davanjima, jasno je da se može uštedjeti jedino na kvaliteti. Sve dok najniža cijena bude jedini kriterij, bit ćemo u problemima", tvrdi.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.cijena može toliko odstupati jer kolo vode ekonomisti i pravnici uglavljeni po političkoj osnovi, a takvi stručnjacima neće dati ni priviriti.
ovakva razlika u cijeni zorno pokazuje nestručnost onih koji vode postupak, kao i vjerojatno vrlo lošu kvalitetu projekta.
kako u zadnje vrijeme većih poslova nije ni bilo, jer je sve stalo, tek sada se vidi do koje su mjere iskrivljeni i izopačeni svi odnosi u privredi “zahvaljujući” zločinačkom sustavu predstečajnih nagodbi.
ne samo da se sustavno uništava sve one koji su na tržištu uspješni nego se davanjem posla dokazano neuspješnim tvrtkama jamči da će projekt imati sve ono najgore što se može očekivati – teško probijanje rokova i budžeta, loša kvaliteta radova, neplaćanje svih sudionika u gradnji koji nešto konkretno rade – vlastitih radnika u operativi, podizvođača.
čime zaboga predstečajci mogu jamčiti da do tako nečega neće doći kad nemaju nikakve imovine niti novca koji bi poslužio kao osiguranje i pokriće i po kojoj se osnovi sukladno tome uopće mogu natjecati?
Najinteresantnije je da se u HRV kod objava jedino spominje za koju cijenu je posao zaključen i ima li još jeftinijih ponuda? O tome što ponuda obuhvaća, rokove, kvalitetu, nitko ne spominje. Tvrtkama koje ne plaćaju ne samo državi nego i dobavljačima i općenito svoje obveze uopće ne bi smjelo biti dozvoljeno da sudjeluju na natječaju dok ne podmire svoje obveze. Isto tako Zakon bi trebao definirati koliko maximalno može trajati PSN. Ovako je PSN kriminal razine pretvorbe jer onemogućuje one koji rade pošteno i kvalitetno da napreduju na račun uhljeba i kriminalaca.
@tramell Čak su mijenjali Zakon o javnoj nabavi da bi mogli sudjelovati na javnim natječajima.
Iako su predstečajne nagodbe pomogle da se neke tvrtke spase, nije mi jasno kako takve tvrtke mogu ravnopravno sudjelovati na javnom natječaju. Naravno da mogu ponuditi nižu cijenu kad ne plaćaju nikakva davanja državi ili dobavljačima.
Uključite se u raspravu