Krajem prošlog tjedna otvorena je za promet autocesta na Sarajevskoj obilaznici, dionica koja povezuje autocestu A1 s dionicom u izgradnji Vlakovo-Tarčin s jedne i Sarajevo sjever-Zenica jug s druge strane.

Puštanjem u promet ove dionice u dužini devet kilometara moći će se ići autocestom od Zenice do Vlakova, bez ulaska u grad Sarajevo.Ukupna investicija iznosi 36,8 miljuna KM, što su iz vlastitih sredstava osigurale Autoceste FBiH, a na obilaznici se neće naplaćivati cestarina.Na otvaranju obilaznice, kojem su bili nazočni ministri iz Vijeća ministara, visoki dužnosnici vlade Federacije BiH, predstavnici diplomatskog zbora i javne osobe iz kulturnog i političkog života BiH, čule su se brojne pohvale dobre organizacije i marljivosti graditelja, međutim Dnevni avaz donosi drukčiju sliku o gradnji Sarajevske obilaznice. Prema pisanju toga lista, čiju su novinari vozili novom dionicom, time neće biti riješene prometne gužvi u Sarajevu, sve dok s ne dovrši Stupska petlja, na kojoj su svakodnevne kilometarske kolone automobila, kao i dionica prema Tarčinu.

List navodi kako su stručnjaci upozoravali na činjenicu da će devet kilometara autoceste na obilaznici stajati golemih 4 milijuna KM po kilometru te da je riječ o najsporije građenom dijelu autoceste u Europi budući da se u prosjeku gradilo kilometar godišnje.Međutim, cijeli posao trajao je još duže, prema saznanjima magazina Žurnal. "Iako ministri i premijeri često govore kako je gradnja obilaznice počela 2007. godine, prava istina je da je ovaj projekt počeo još 2000. godine. BiH je tada potpisala ugovor s Europskom investicijskom bankom vrijedan 60 milijuna eura, a dio ugovora odnosio se na izgradnju obilaznice oko Sarajeva", piše Žurnal.