Ukrajina razmišlja o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Hrvatske u sklopu projekta Jadranskog plinskog koridora, objavila je u srijedu ukrajinska plinska transportna kompanija Ukrtransgaz.
Ta je tvrtka objavila izjavu njezinog glavnog inženjera Olega Mikhalevicha, koji je na međunarodnom seminaru o energetskoj budućnosti i sigurnosti, održanom u Tbilisiju u Gruziji, kazao da Ukrajina razmišlja o pridruživanju projektu Jadranskog plinskog koridora, koji je inicirala Hrvatska, a podržale Mađarska i Europska komisija, javlja ruska novinska agencija ITAR-TASS.
Plin bi se isporučivao iz LNG terminala, koji Hrvatska kani izgraditi na otoku Krku (Adria LNG projekt).
Plinski koridor konsolidirao bi plinske transportne sustave Hrvatske, Mađarske i Ukrajine te povećao količinu prirodnog plina isporučenog Ukrajini iz drugih izvora.
Ukrajinska podzemna skladišta plina u blizini njezine zapadne granice omogućit će državi povećanje zaliha plina i za sudionike u projektu i za zapadne te srednjoeuropske zemlje.
Ukrajina također istražuje mogućnost ulaska u projekt izgradnje Trans-anatolijskog plinovoda (TANAP), kroz koji će se transportirati 10 milijardi prostornih metara azerbajdžanskog plina preko Turske u Europu. Kako njegov kapacitet može biti udvostručen, Ukrajina je zainteresirana za korištenje tog plinovoda za nabavku dodatnih količina plina za svoje potrebe.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Što je Europi, a tako i Republici Hrvatskoj, za raditi u nekoliko godina:
1. Diversificiranje zemalja iz kojih Europa uvozi energiju, jer je više od 90 % plina u 2013. u EU je uvezeno iz četiri zemlje: Rusije, Alžira, Libije i Norveške
2. Štednju energije i poboljšanje infrastrukture u cilju učinkovitije uporabe energije u Europi
3. Iskorištavanje vlastitih izvora energije Europe, budući da je proizvodnja energije u Europi pala za gotovo 20 % u razdoblju od 1995. do 2012., ali može se povećati s pomoću održive proizvodnje fosilnih goriva i povećanjem zaliha obnovljivih izvora energije
4. Dovršenje uspostave unutarnjeg energetskog tržišta kao potpore protoku energije unutar Europe; primjerice, opskrba plinom šest država članica EU-a u cijelosti ovisi o Rusiji i njihova bi se ranjivost smanjila kada bi se energiju moglo preusmjeriti prema potrebama.
Trenutni stav Europske unije je prilično čudan, s jedne strane moli Gazprom da pomogne Ukrajini i proda joj plin po povlaštenoj cijeni ili barem tržišnoj, što iznos oko 485 dolara, a s druge strane čini sve kako bi ograničila poslovanje Gazproma u Europi. Svi znamo da uvoz ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Država neće riješiti probleme energetske sigurnosti Europske unije. Nakon pokretanja procesa hidrauličkog lomljenja škriljevca SAD su dobile vjetar u leđa, ali teško da će zamijeniti Rusiju, u najboljem slučaju bi mogli parirati tek u srednjoročnom razdoblju kada se izgradi infrastruktura s obje strane Atlantika. Za sada Europa ima poteškoća sa svoj stavom, ovako rastegnuta između interesa Amerike s jedne i Rusije s druge strane. Hm, nekako poznato! HVALA
Nešto drugo bi Hrvati mogli ukapljati Ukrajinkama.
ajme koje gluposti.
Uključite se u raspravu