Rasprava oko pristupka povoljnim lijekovima u zemljama u razvoju i novim gospodarskim silama često zanemaruje jedno ključno pitanje: vlade tih zemalja redovito naplaćuju carinu i druge poreze na lijekove od životne važnosti. Iako te mjere donose umjeren priljev u državnu blagajnu, zbog njih su zahvaćeni lijekovi skuplji, a time i nedostupniji mnogima kojima su najpotrebniji.

Kao i razvijene zemlje, zemlje u razvoju i nove gospodarske sile uvoze dio, ako ne i sve lijekove, a trošak uglavnom pokrivaju sami pacijenti jer u tim zemljama nema odgovarajućeg zdravstvenog osiguranja. Indijci, na primjer, iz svojeg džepa plaćaju 70 posto zdravstvenih troškova. Kako carinski nameti i drugi porezi u nekim područjima povećavaju cijenu lijeka za čak dvije trećine, najsiromašnijima su čak i temeljni generički lijekovi preskupi.

'Porez na siromaštvo' 
Kako je pokazalo jedno izvješće o istraživanju tržišta lijekova u Delhiju, takvi su nameti zapravo "porez na siromaštvo" koji bi vlada lako mogla ukloniti. Priča je slična u mnogim novim gospodarskim silama. Prema istraživanju koje je 2012. godine provela Svjetska trgovinska organizacija, Argentina, Brazil, Indija i Rusija nameću oko 10 posto carine na uvozne lijekove, a stopa se u Alžiru i Ruandi kreće oko 15 posto. Carinska stopa u Džibutiju iznosi 26 posto. Kako navodi izvješće, teško je shvatiti zašto malene države uvode visoke carinske namete na zdravstvene proizvode jer takav potez samo povećava domaće cijene. No carinski su nameti samo dio problema.

Mnoge države naplaćuju i značajne poreze na prodaju. Brazil tako ima stopu od 28 posto na lijekove na recept, dok se na lijekove u Indiji obračunava 5 posto poreza na dodanu vrijednost i 3 posto poreza za obrazovanje povrh državnih poreza koji se kreću od 5 do 16 posto. Zemlje u razvoju objašnjavaju te poreze tvrdeći da financiraju socijalna davanja. No Indija je 2011. uprihodila više od poreza na lijekove nego što je vlada potrošila na lijekove za javnu potrošnju. Indijska bi se zdravstvena kriza mogla ublažiti da vlada prestane umjetno povećavati cijene lijekova koji su ljudima potrebni. Štoviše, bez obzira na fiskalne pritiske, čini se potpuno regresivni, ako ne i izopačenim, nametati najveći financijski teret na one koji su najslabijeg zdravlja (i koji su, kako se može pretpostaviti, cilj takvih socijalnih programa). Povećanje cijena lijekova smanjuje njihovu uporabu te dovodi do širenja bolesti, pada proizvodnje i smanjenja rasta BDP-a. Postoji i bolji način.

Nekolicina zemalja, među kojima su Kolumbija, Etiopija, Malezija, Nikaragva, Pakistan, Tanzanija i Uganda, značajno su smanjile ili ukinule carinske namete i poreze na lijekove. Rezultati su zasad fascinantni. Nakon što je Kenija ukinula carine i poreze na proizvode za liječenje malarije, od 2002. do 2009. zabilježen je pad smrtnosti dojenčadi i bolesti od 44 posto. Indija i Kina kao vodeći izvoznici lijekova imaju očit interes u smanjenju carinskih nameta na lijekove na globalnom tržištu. Indija, koju smatraju "ljekarnom zemalja u razvoju", jedan je od najvećih izvoznika gotovih lijekova, dok Kina proizvodi od 70 do 80 posto aktivnih sastojaka tih lijekova. 

Brzo ukidanje carina
Ukidanje carinskih nameta na lijekove slijedilo bi primjer razvijenih zemalja kada su prije 20 godina stvorile Svjetsku trgovinsku organizaciju. Kako je objavila Svjetska zdravstvena organizacija, "vlade bi trebale oporezivati ono od čega ljudi obolijevaju, a ne ono što im pomaže da ozdrave". Dakako, smanjenje poreza ne bi riješilo mnoge izazove koji okružuju pristup zdravstvenim uslugama u zemljama u razvoju i mladim gospodarskim silama, kao što je premalen broj bolnica, klinika, liječnika te javnog i privatnog osiguranja. Međutim, ukidanje carine nešto je što se može provesti brzo i što bi odmah koristilo najpotrebitijima. 

Pomoć BRICS-a
Kao vodeći proizvođači lijekova, te kao zemlje koje su među najizloženijima tim porezima, Indija i Kine trebale bi predvoditi plan međunarodne liberalizacije. Sastanak na vrhu zemalj BRICS, koji će se od 15. do 17. srpnja održati u brazilskoj Fortalezi, mogao bi biti pravi početak za to. Te su države svakako pokazale da mogu zajedno djelovati.Početkom ove godine Kina se pridružila 13 drugih članica Svjetske trgovinske organizacije pozivajući na ukidanje carinskih nameta na ekološka dobra. Indija i druge države BRICS-a treba bi se na sličan način udružiti i tražiti ukidanje farmaceutskih nameta, čime bi se proširila dostupnost zdravstvu u zemljama u razvoju. Bolesni i ranjivi ne smiju nepotrebno patiti. 

© Project Syndicate, 2014.