Kako bi ublažile negativne posljedice ekonomske krize zemlje Europske unije mahom su intervenirale u svoje porezne sustave.
Ukupno, porezi mjereni udjelom u BDP-u u prosjeku su veći nego početkom krize, pokazala je Eurostatova najnovija publikacija o trendovima poreza u EU. Pritom je, primjerice, opća stopa poreza na dodanu vrijednost od kraja 2008. do danas u prosjeku porasla za dva postotna boda (sa 19,6 na 21,6 posto), a istodobno su smanjenja (ali blaža) zabilježena kod poreznog opterećenja rada. Porezne reforme i iskustva nama sličnih zemalja Unije prošli su tjedan bile i tema međunarodne konferencije koju su Institut za javne financije te zagrebački i riječki Ekonomski fakultet organizirali povodom 20. godšnjice porezne reforme u Hrvatskoj.
U promišljanju europskih poreznih sustava posebice se nametnulo pitanje koliko su porastu nezaposlenosti tijekom krize doprinijeli upravo porezi. Većina je zemalja nastojala ići u smjeru manjih davanja vezanih uz rad, istaknuo je Gaetan J. Nicodeme iz Opće uprave za oporezivanje i carinsku uniju Europske komisije. Nasuprot tome, više od polovice članica EU povećalo je, kaže, poreze na imovinu, posebice nekretnine, a trećina je dizala i poreze na energente.I Hrvatska je tijekom krize posezala za nizom promjena u poreznom sustavu. No, tek nas čekaju novi porez na nekretnine i kamate na štednju. I u protekla dva turbulentna desetljeća imali smo više poreznih reformi, ali (i) one su uglavnom bile posljedica promjene vlasti (od 2000. naovamo) ili potrebe krpanja proračunskih rupa.
Zbog očitog pomanjkanja sustavnog pristupa pri zahvatima u porezni sustav mnogi ekonomisti kažu kako je to bilo postupno 'demontiranje' solidnog poreznog sustava pozivajući se na uzrečicu da je "stari porez najbolji porez". Tako i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta ne smatra da je kod nas problem u filozofiji sustava koji se bazira na oporezivanju potrošnje. Veći problem vidi u tome što je taj sustav kontaminiran i zakompliciran brojnim izuzećima i intervencijama koje unose pravnu nesigurnost. "Neki drugi elementi u sustavu igraju važniju ulogu od same filozofije poreznog sustava, a kad oni ne funkcioniraju slabo pomažu i pretakanja u poreznom sustavu", kaže Lovrinčević.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.U Hrvatskoj je Kukuriku Vladajuća Klika dovela poreze do savršenstva , poduzeli su sve da unište isplativost bilo kakvog ulaganja u Hrvatsku.
Plaćamo najveće poreze na svijetu , 572 razna , neke i retroaktivno.
Kada sve izračunate poreze na dobit , na RUC , na PDV , na dohodak…
Vjerojatno plaćamo 99,5% porez a nama ostaje 0,5% od zarade.
(oni koji plaćaju te poreze znaju da pišem istinu i da nema kraja oporezovanju)
A vladajući i dalje smišljaju kako nam oteti i tih 0,5 %.
Sada je u planu još dodatno oporezivanje:
na štednju,
na nekretnine,
boravišnu taxu…..
Uključite se u raspravu