Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Svaka jedinica lokalne samouprave s manje od 1500 stanovnika mora osigurati barem mobilnu jedinicu – kamion s prikolicom u kojoj se nalaze razni spremnici za odvojeno skupljanje otpada. Gradovi i općine s više od 1500 stanovnika moraju osigurati barem jedno reciklažno dvorište, dok oni  s više od 100.000 stanovnika moraju osigurati barem četiri, a Grad Zagreb barem jedno reciklažno dvorište u svakoj gradskoj četvrti što znači 17 reciklažnih dvorišta.

U praksi to znači da građani imaju mogućnost besplatnog zbrinjavanja raznih vrsta otpada, kao što su otpadni papir, drvo, metal, staklo, plastika, tekstil, glomazni otpad, elektronički otpad poput hladnjaka i perilica, otpadne gume, akumulatori i baterije, problematični otpad poput boja, lakova i sredstva za čišćenje, građevinski otpad, zeleni otpad nastao kod radova u vrtu. Otpad se zbrinjava na ekološki prihvatljiv način te se nakon ispravnog stavljanja u spremnike predaje ovlaštenim obrađivačima na daljnju obradu. Ovisno o broju stanovnika, vrstama otpada koji nastaje i logistici na lokaciji definira se veličina reciklažnog dvorišta, a prema dosadašnjim iskustvima ona iznosi minimalno 5.000 m2 i služi za prijam 40 do 80 vrsta otpada.

Reciklažno dvorište sastoji se od tri prostora za odvojeno skupljanje otpada, natkrivenog prostora sa kontejnerima za skupljanje korisnog, glomaznog i ostalih vrsta otpada, prostora za veće kontejnere s poklopcom za npr. građevinski otpad ili staklo i zatvorene hale za prijem manjih količina raznih vrsta otpada poput problematičnog otpada.Uvođenje efikasnog i za građane ekonomski prihvatljivog sustava za zbrinjavanje otpada korištenjem reciklažnih dvorišta i ispravno informiranje građana važni su dijelovi u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u kojem otpad postaje vrijedna sirovina. 

Vijesti

Za poplavljena područja osigurano 50 milijuna kuna
Nakon što se voda na poplavljenim područjima u potpunosti povuče bit će potrebno zbrinuti otpad iz kućanstava, s javnih površina te provesti sanaciju odlagališta u Gunji koje je poplavljeno. Ministarstvo okoliša osiguralo je 50 milijuna kuna kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kako bi se poplavljena područja sanirala i pridonijelo vraćanju normalnih uvjeta za život u tom dijelu Hrvatske. Oformljen je Stožer za sanaciju koji je izradio plan sanacije te je osigurano da se sav otpad prikupi, ono što je moguće razvrsta, obradi a ostatni dio odloži. U općinama Bošnjaci, Drenovci, Gunja i Vrbanja ima ukupno 5854 kućanstava te će, prema procjenama, trebati sanirati oko 117.000 kubičnih metara otpada iz kućanstva i dijela javnih površina. Gradovi i općine osigurali su prostor veličine 300-500 metara četvornih na koji se privremeno dovozi prikupljeni otpad. Razvrstavaju  se električni i elektronički uređaji, drveni namještaj, metalni otpad, te se taj dio predaje ovlaštenim skupljačima. Ostatak komunalna društva prevoze do odlagališta koja imaju kapaciteta i nalaze se blizu područja sanacije.

CGO Piškornica riješit će problem otpada u 4 sjeverozapadne županije
Nakon projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom Kaštijun i Mariščina, krajem ove godine planira se i početak provedbe projekta izgradnje regionalnog centra gospodarenja otpadom Piškornica. Izgradnjom centara, osigurat će se obrada miješanog komunalnog otpada prije njegovog konačnog odlaganja, izdvajanje iz njega korisnih sirovina, izdvajanje materijala za energetsko iskorištavanje, te obradom na minimum smanjiti količine otpada koji će se trajno odložiti.  Piškornica će na taj način riješiti problem obrade otpada za više od 550.000 stanovnika u 110 općina i gradova, u 4 županije sjeverozapadne Hrvatske – Koprivničko-križevačkoj, Varaždinskoj, Međimurskoj i Krapinsko – zagorskoj. Da je projekt važan dokazuje i činjenica da je uvršten u indikativnu listu strateških projekata, te će uskoro i biti proglašen strateškim projektom Odlukom Vlade RH. Paralelno se radi na pripremi ostalih centara, a vrlo brzo nakon Piškornice kreću s provedbom i projekti Bikarac faza 2, Biljane donje i Babina gora.

U pripremi projekti vrijedni 120 milijuna kuna
Strategija Ministarstva okoliša je stavljanje zaštićenih područja u funkciju razvoja. Kako bi se to ostvarilo potrebna su ulaganja u infrastrukturu. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode u protekle dvije godine uložilo je preko 115 milijuna kuna u zaštićena područja. Planirane investicije u sva zaštićena područja kao i upravljanje prirodnim vrijednostima u sklopu uspostave ekološke mreže Natura 2000 iz strukturnih fondova EU u razdoblju 2014.-2020. iznose 800 milijuna kuna, a  ove i sljedeće godine u pripremi su projekti vrijedni 120 milijuna. U Nacionalnom parku Paklenica realiziran je projekt uređenja nove pješačke staze uz istočnu stranu potoka Velika Paklenica. Ministarstvo je projekt financiralo sa 1,2 milijuna kuna kroz "Projekt integracije u EU Natura 2000". U pripremi je i projekt uređenja Posjetiteljskog centra "Paklenica" vrijedan oko 15 milijuna kuna, a koji će do kraja 2014. godine biti prijavljen za financiranje iz EU fondova. Realizacijom projekata u Nacionalnom parku Paklenica otvorit će se mogućnosti za daljnji razvoj turističkih i pratećih djelatnosti na ovom području.