Hrvatski konditori su u 2013. proizveli 53.032 tone raznovrsnih slatkiša od kojih su kroz izvoz prodali gotovo polovicu količina, konkretno 26.374 tone. Izvozom asortimana na europsko, ali i na prekooceanska te bogata arapska tržišta ostvarili su sveukupno 118 milijuna dolara prihoda, te su paralelno od tog iznosa samo 65 milijuna dolara potrošili na uvoz sirovina i ostalih komponenti neophodnih za redovnu proizvodnju, a ostatak stavili u svoje proračune.
Spomenuta četiri brojčana podatka na prvu loptu ilustriraju da domaća konditorska industrija ima samo slatke brige i odličnu perspektivu jer izvozi polovicu cjelogodišnje proizvodnje, što je podatak kojim se ne mogu pohvaliti mnogi poduzetnici. Usto bilježi suficit o kojem većina hrvatskih gospodarstvenika i dalje može tek samo sanjati. Da situacija ipak nije ružičasta kako se isčitava iz iznesenih podataka svjedoči analiza koju je za ovaj sektor izradio Stipan Bilić, direktor Kondina, strukovne grupacije u kojoj je okupljena konditorska industrija. Uz Belgiju i Švicarsku još jedino Hrvatska od svih europskih zemalja bilježi ovako veliki udjel izvoza u odnosu na ukupnu godišnju proizvodnju. Međutim, dobra vijest ima i negativnu inačicu pa je Hrvatska, iznosi Bilić, jedina zemlja među 28 članica Europske unije koja na vlastitom, matičnom tržištu prisvaja manje od trećine (28 posto) udjela.
Ovu tvrdnju Bilić potkrepljuje podatkom o prošlogodišnjem uvozu kada su Hrvati konzumirali čak 68.728 tona slatkiša iz uvoza, što je 72 posto od ukupno prodanih konditorskih proizvoda. Izvoz konditora, podsjeća, godinama raste, sa 9100 tona iz 2008. na 10.366 tona koliko je iznosio tijekom 2013. Usto je u 2011. izvoz bio premašio 13.000 tona, no najprije recesija a onda i izlazak iz Cefte ispisali su negativne trendove na rezultatima unatrag dvije godine. S druge strane, podsjeća, u 2012. na hrvatskom tržištu prodano je 59,9 tisuća tona konditorskih proizvoda iz uvoza da bi tijekom 2013. ta prodaja skočila na 68,7 tisuća tona. "Ako naši konditori uspješno izvoze 50% vlastite proizvodnje, a na domaćem tržištu imaju udjel od samo 28% od ukupne prodaje onda ta činjenica traži odgovor, ali i poduzimanje mjera uređenja konditorskog tržišta u korist domaće proizvodnje", upozorava Bilić i za ilustraciju navodi stanje u susjednoj Srbiji.
Hrvatski konditori su, kaže, u 1989. proizveli više od 109.000 tona, držali su 76,5 posto udjela potrošnje domaćeg tržišta, na prostoru bivše zajedničke države prodali su 68 tisuća tona, a na treća tržišta više od 6000 tona. Hrvatska je u međuvremenu do krajnosti otvorila i liberalizirala tržište stavljajući vlastitu prehrambenu industriju kamo pripada i konditorska u podređeni položaj u odnosu na politiku trgovačkih lanaca. Srbija je 1989. proizvodila manje od 60 tisuća tona konditorskih proizvoda, sada je proizvodnja narasla iznad 110 tisuća tona. Međutim, Srbija nije liberalizirala tržište i sustav uvoza i to je najviše utjecalo da je njihova proizvodnja bitno povećana, ističe Bilić. Usto, nastavlja, u Srbiji u istim trgovačkim lancima koji posluju i kod nas, roba proizvedena u EU ili zemljama WTO-a jeftinija nego kod nas i do 20 posto.Čvrsti tečaj kune oštetio je ovaj sektor u proteklih 20 godina za više od milijardu kuna, iako o toj problematici nezadovoljno zbore svi izvoznici promjena koje priželjkuju neće biti. "U prvom redu treba propisom zabraniti uvoz robe kod koje je prošlo jedna trećina roka trajanja.
Trgovina loše proizvode nabavlja bilo gdje u svijetu po cijenama koje su za 50% niže od domaćih cijena", napominje Bilić.Trgovci prisiljavaju domaće proizvođače da im odobre udjel u cijeni i to do čak 30 posto na fakturirane iznose, dok strancima ne mogu diktirati takve uvjete. Upravo ova praksa poslovanja trgovine ima najveći utjecaj na povećanje cijena domaćih proizvoda. "Da bi se spriječilo ovakvo monopolsko poslovanje trgovine, potrebno je propisati da sva davanja koja proizvodna poduzeća mogu dati trgovini ne smiju biti veća od 4 posto od maloprodajne cijene," predlaže Bilić. Postoji velika mogućnost za povećanje proizvodnje domaće konditorske industrije, ocjenjuje Bilić i navodi da je riječ o količinama od 26 do čak 50 tisuća tona godišnje. Da se to doista ostvari nužna je aktivnija suradnja konditora, trgovine i banaka, no najveća uloga kod toga ima država.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ne razumijem kako to trgovci uzimaju proizvođačima 30% od fakturirane cijene. Pa veleprodajna cijena proizvođača je 20% niža o trgovačke maloprodajne, to je normalno.
Uključite se u raspravu